UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Amerika pripremila sankcije: Tko će od domaćih lidera završiti političku karijeru?

Podijeli

Dugogodišnja epopeja oko implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava u Ustav BiH intenzivno se nastavlja, a možda i približava svome kraju nakon niza propuštenih prilika.
Te propuštene prilike koštale su Bosnu i Hercegovinu napretka na europskom putu i državu učinile disfunkcionalnom i blokiranom na svakom mogućem koraku, samo ako to nekome odgovara u datom trenutku.
Kada se objektivno sagleda trenutna situacija, nakon Palmerovog obilaska i odlaska, politički lideri u BiH, a ponajprije samoproglašene „nacionalne vođe“ su podjednako daleko od izmjena Ustava BiH i izmjena famoznog Izbornog zakona BiH.

Maksimalistički zahtjevi neće proći

Evidentno je da prostor za kompromis postoji, a da tako mora biti definirao je upravo američki specijalni izaslanik Matthew Palmer kada je rekao da nakon cijelog procesa nitko neće biti u potpunosti zadovoljan.
To praktično znači da svi lideri moraju odustati od svojih maksimalističkih zahtjeva da bi zauzvrat dobili više od onog što sada imaju. U takvoj situaciji u percepciji javnosti najviše gube oni koji su najmaksimalističkije postavili svoje ciljeve i zahtjeve.

Ono što je potpuno jasno jeste da nitko neće dobiti ono što je zamislio da treba dobiti. To nije bilo moguće ni u Daytonu, pa su upravo Ustav kakav imamo i rješenja koja trenutno imamo u BiH proizvod sličnih kompromisa. Zbog toga je besmisleno pozivanje određenih političara iz BiH i susjednih zemelja na povratak na Daytonska rješenja. Jer Ustav BiH i načini izbora članova Predsjedništva BiH nisu nikada promijenjeni.

Oni jesu Daytonska rješenja, pa ako netko smatra da se treba vraćati k tome, onda se nema šta dirati u sadašnjim ustavnim rješenjima i izbornim pravilima. Zbog toga, svi oni koji govore o povratku na Daytonska rješenja, kada su u pitanju ova dva dokumenta u suštini tvrde da sve treba ostati ovako kako sada jeste. A to nije moguće i to primarno zbog presuda Europskog suda za ljudska prava.
Već ranije smo pisali o tome da je izgledno kompromisno rješenje u uklanjanju etničkih odrednica u Ustavu u BiH, ali i implementacija Fuleovog modela za izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH. Na taj način bi se vjerojatno, barem „na papiru“, mogla pomiriti dva suprotstavljena koncepta: nacionalni i građanski.
Međutim, kada gledamo naknadne izjave dolazimo do apsurdong zaključka da su jedino Željko Komšić i Dragan Čović na neki način otvoreno rekli da su protiv takvih rješenja.

Ustav i Izborni zakon kao ‘paket’

Željko Komšić je potpuno jasno nakon sastanka s Christianom Schmitdom izjavio da je protiv Fuleovog modela, a isto je ponovio na licemjernu izjavu Bakira Izetbegovića kako će ga pokušati nagovoriti da takvo nešto prihvati. Uz to, jasno je poručio da nema ništa protiv da oni koji imaju dovoljnu ruku za takvo nešto slobodno takve izmjene i donesu ali i da preuzmu odgovornost za sva daljnja događanja.
S druge strane lider HDZ-a BiH, iako u zadnje vrijeme pretežno šutljiv, stidljivo je prilikom sastanaka u Sloveniji izjavio da bi ukidanje etničkih prefiksa u Ustavu BiH ‘moglo biti opasno’.

Pri tome nije komentirao Fuleov model za kojeg se smatra da je jako sličan prijedlozima HDZ-a BiH kada je u pitanju način izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH. Odnosno, potpuno je jasno da bi, unatoč ukidanju etničkih prefiksa u Ustavu BiH, Fuleov model najviše išao na ruku upravo HDZ-u BiH i Draganu Čoviću jer bi praktično osigurao njegov izbor ili izbor kandidata HDZ-a BiH u Predsjedništvo BiH.

A to je upravo ono što HDZ BiH godinama traži kada govori o „legitimnom predstavljanju“ i „nacionalnoj“ izbornoj volji, čak i ako se ukinu svi mogući etnički prefiksi.
Na ovaj način dolazimo do situacije da su trenutno, kada je riječ o „paketu“ ustavnih reformi i izmjena izbornog zakona BiH u pitanju o kojem se intenzivno priča, Željko Komšić i Dragan Čović odjednom na istoj ‘strani’. Odnosno, očigledno su protiv takvih rješenja koji bi u paketu činili određeni kompromis.
Razlozi su za takve njihove stavove su sigurno različiti, ali ujedno neodoljivo podsjećaju na rušenje poznatog „Travanjskog paketa“ ustavnih promjena kada su ga zajedničkim snagama srušili Haris Silajdžić i Božo Ljubić. Zanimljivo je da baš taj ‘Travanjski paket’ posebno zagovarao sadašnji američki predsjednik Joe Biden, koji je odlično upućen u to na koji način je sve propalo. Teško je očekivati da će sada, u ulozi američkog predsjednika, dopustiti još jedan svojevrsni poraz od strane domaćih bosanskohercegovačkih političara.

Jesu li sankcije lijek?

Međutim, za razliku od tada, kada je na stolu bila sveobuhvatna ustavna reforma, sada su na stolu samo „mrvice“ koje bi trebale stabilizirati situaciju u BiH.
Kako će se cijela situacija razviti, ostaje za vidjeti. Međutim, prijetnje raznim sankcijama koje dolaze iz krugova međunarodne zajednice mogle bi ipak utjecati na to da se konačno postigne kompromis.
Američka administracija već je započela prve korake. Naime, ovih dana Biden je nomirnirao posebnog ambasadora koja će odlučivati o sankcijama korumpiranim političarima na Balkanu. Radi se o dobrom poznavatelju političkih prilika na Balkanu Jamesu O’ Brienu. Gotovo istovremeno veleposlanik SAD-a BiH Eric Nelson se sastao s veleposlanicima i drugim predstavnicima veleposlanstavaAustrije, Njemačke, Italije, Nizozemske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi razgovarali o tome kako sankcionirati odgovorne.
Također, i službeno su iz Veleposlanstva SAD-a najavili da slijede sankcije.
-Posvećenost Ambasade SAD-a tome da korumpirani pojedinci snose odgovornost za svoja djela ogleda se i u poduzimanju novih koraka u smislu poništavanja postojećih ili odbijanja izdavanja novih viza, kako poslovnih tako i turističkih, za putovanja u Sjedinjene Države onim pojedincima koji su umiješani u korupciju – rečeno je iz Ambasade SAD-a.
Potpuno je jasno da su sankcije ozbiljna opcija o kojoj se naveliko razmišlja i u okviru europske administracije. Potpuno je naivno vjerovati da će američke sankcije imati veze samo sa ‘korupcijom’. Onaj tko bude označen kao najveći „krivac“ za nepostizanje kompromisnih rješenja u BiH mogao bi vrlo lako neslavno završiti svoju političku karijeru. I to vrlo brzo.

Zbog toga, moglo bi se reći da predstoje sudbnosni dani za domaće političke lidere, ali i za cijelu BiH. Jer, nakon što se američka administracija odlučila na ovakve dodatne poteze, lako je moguće očekivati da u budućem periodu i Visoki predstavnik u BiH Christian Schmitd počne primjenjivati bonske ovlasti tako što će početi smijenjivati političare sa američke crne liste.

Izvor: dnevni.ba