UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Svijet

ANALIZA CNN-a: Rusija nije zauzela nijedan veći grad; rat u Ukrajini prelazi u novu fazu…

Podijeli

Imamo već dosta primjera koji ukazuju da Rusi polako mijenjaju pristup pa za razliku od početka invazije svoje snage drže na nešto sigurnijoj udaljenosti dok gađaju ciljeve raketama koje se lansiraju iz mjesta koja su izvan zračnog prostora Ukrajine.

Zbog otpora koji je omeo planove ruske vojske Rusija je prisiljena promijeniti svoju taktiku, piše u analizi za CNN novinar Nathan Hodge.

“Zbog izostanka uspjeha u kopnenoj fazi vojne operacije, neprijatelj nastavlja s raketnim napadima i zrakoplovnim udarima kojima je cilj ključna vojna i civilna infrastruktura. Pritom se koriste letjelice, projektili visoke preciznosti te obilna količina streljiva”, stoji u saopćenju za javnost glavnog stožera oružanih snaga Ukrajine objavljenom u utorak.

Imamo već dosta primjera koji ukazuju da Rusi polako mijenjaju pristup pa za razliku od početka invazije svoje snage drže na nešto sigurnijoj udaljenosti dok gađaju ciljeve raketama koje se lansiraju iz mjesta koja su izvan zračnog prostora Ukrajine.

Koriste skupe rakete zbog PR-a?

U saopćenju koje je u nedjelju objavilo rusko ministarstvo odbrane kaže se da su s ruskih brodova u Kaspijskom moru na Ukrajinu lansirane krstareće rakete Kalibr, dok su istovremeno hipersonične rakete Kinžal lansirane s aviona u zračnom prostoru nad poluotokom Krimom, kojeg još otprije kontrolira Rusija. Raketama je cilj bio, kako Rusi kažu, veliko skladište goriva i maziva ukrajinske vojske blizu mjesta Kostjantnjivka u južnom dijelu pokrajine Mikolajiv.

Ruska vojska je u drugom saopćenju potvrdila da su krstareće rakete Kalibr ispaljene s Crnog mora i da im je cilj bio postrojenje za popravak ukrajinskih oklopnih vozila. Ruske rakete visoke preciznosti također su gađale mjesto koje je Rusija opisala kao ukrajinski centar za obuku blizu mjesta Ovruč, u pokrajini Žitomir na sjeveru zemlje.

Dobar dio razloga za upotrebu ovako skupih raketnih sistema svakako je ruski PR – Rusija bi sličnu verziju sistema Kalibr vrlo rado izvozila u druge zemlje, a za Kinžal tvrdi da je posljednja riječ tehnike jer se može probiti kroz bilo koji postojeći proturaketni štit na svijetu.

No britansko ministarstvo odbrane odbacilo je ruske tvrdnje o vatrenom krštenju sistema Kinžal, poručivši da je do upotrebe istog “vrlo vjerovatno došlo kako bi se skrenula pažnja s činjenice kako ruski kopneni vojni pohod ne napreduje. Vrlo je mala vjerovatnoća da će upotreba Kinžala osjetno utjecati na ishod ruske kampanje u Ukrajini”.

Rusija nije zauzela nijedan veći grad

Međutim, takve ocjene slaba su utjeha bilo kome ko se zatekne na meti ruske paljbe. U petak je u raketnom napadu na vojarnu u Mikolajivu stradalo više desetaka vojnika, a ruski dalekometni projektili su pogodili i neke ciljeve daleko od bojišnice – 35 ljudi je poginulo u napadima 13. marta na vojni poligon u Javorivu u pokrajini Lavov u zapadnoj Ukrajini, blizu poljske granice. Tom prilikom više od 30 raketa ispaljenih s aviona koji su nadlijetali Crno more i Azovsko more pogodilo je metu.

Ipak, Rusija zasad nije uspjela zauzeti nijedan veći ukrajinski grad – ni Harkiv na sjeveroistoku, ni Odesu na jugozapadu. Čak i gradovi Sumi i Černijiv na sjeveru – koji su oba blizu granice s Rusijom i područjem iz kojeg su ruske snage krenule u invaziju – su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom. A u Hersonu, gradu srednje veličine na jugu zemlje koji je pod ruskom kontrolom, ruska vojska je naišla na novi problem, jer bijesni stanovnici se svaki dan okupljaju na glavnom gradskom trgu i skandiraju ruskim vojnicima da odu kući. Jedan od tih skupova je u ponedjeljak završio nakon što su ruski vojnici bili primorani otvoriti vatru i šok bombe, u čemu je jedan čovjek završio s teškim povredama.

Vojne analitičare trenutno brine još jedna posljedica ove nove faze rata – zbog sve slabijeg napredovanja ruskih kopnenih snaga, njihovi zapovjednici sve više pribjegavaju brutalnoj i nasumičnoj paljbi po ukrajinskim gradovima.

“Ako se bojište rata u Ukrajini pretvori u pat poziciju, ruske snage će nastaviti bombardirati ukrajinske gradove, pritom ih razarati i ubijati civile – bez obzira što ukrajinske snage nanose gubitke ruskim napadačima i poduzimaju vlastite kontra-napade na ruske pozicije,” stoji u analizi koju je 19. marta objavio američki Institute for the Study of War (ISW).

Tmurna prognoza

“Rusi se možda nadaju da će time narušiti moral Ukrajinaca i njihovu odlučnost da nastave s borbom u takvim okolnostima, jer na taj način Rusi demonstriraju nemogućnost Kijeva da sasvim potisne ruske snage ili da zaustavi njihove dalekometne napade, bez obzira što Rusi očito nisu u stanju zauzeti ukrajinske gradove. Stoga bi ukrajinska pobjeda u inicijalnoj fazi ruske invazije mogla postaviti uvjete na terenu koji će dovesti do destruktivnog produženja konflikta i vrlo opasnog novog razdoblja u ratu u kojem će odlučnost Ukrajine i Zapada biti dovedeno do krajnjih granica.”

Ovoj tmurnoj prognozi pridružili su se i ukrajinski dužnosnici koji su počeli upozoravati na potencijalno otvaranje novog bojišta. Ukrajinski glavni stožer u nedjelju je ocijenio kako je prijetnja napada iz Bjelorusije na sjeverozapad Ukrajine “visoka” – bez ikakvih pojašnjenja.

Regija Volin u sjeverozapadnoj Ukrajini graniči s Bjelorusijom na sjeveru i s Poljskom – članicom NATO saveza – na zapadu. Teoretski, to bi područje moglo poslužiti napadačima sa sjevera da se približe Lavovu, strateški važnom gradu u zapadnoj Ukrajini koji služi kao ključan logistički centar ukrajinskoj vladi, ali i za humanitarnu pomoći koja pristiže u zemlju. On je i glavna tranzitna točka za civile koji bježe od nasilja iz drugih dijelova zemlje.

Rusija je već iskoristila teritorij Bjelorusije kao odskočnu dasku za invaziju, jer upravo su iz južne Bjelorusije ruske snage krenule u napad u smjeru Kijeva i središnje Ukrajine. Teško je reći bi li se u takvom scenariju Bjelorusija aktivno uključila u rat. Ali ukrajinski glavni stožer već je izrazio bojazan da Rusija trenutno dovlači pričuvne jedinice na ukrajinsku granicu.

Ako se to pokaže tačnim, mnogo bi se iz toga moglo zaključiti. S jedne strane, to govori o visokoj cijeni koju je ruska vojska već platila za invaziju u smislu žrtava, iako Moskva nije službeno objavila nikakvu novu brojku poginulih u Ukrajini još od 2. marta, kad je priznala tek 498 mrtvih u svojim redovima. Ali to govori i o političkoj volji i spremnosti jednog čovjeka – Vladimira Vladimiroviča Putina – da nastavi plaćati ogromnu cijenu u smislu ljudskih života i troškova za rat u Ukrajini.

Izvor: SB