UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Čović izmanipulirao i strance: Ko se bira u Predsjedništvo BiH, “plemenski predstavnici” ili “pripadnici” Hrvata, Srba i Bošnjaka

Podijeli

Spinovanjem, vještim manipulacijama i žestokom medijskom propagandom predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću pošlo je za rukom da se sada u pregovorima o izbornoj reformi govori o izboru “predstavnika”, a ne “pripadnika” konstitutivnih naroda u Predsjedništvo BiH i domove naroda.

Čovićev narativ prihvatili su i predstavnici međunarodne zajednice, a objeručke i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je prošle sedmice sastao se sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.

U saopćenju iz njegovog kabineta navedeno je da je on ranije “održao sastanke s Bakirom Izetbegovićem, predstavnikom bošnjačkog naroda, i Draganom Čovićem, predstavnikom hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”.

Ustav Bosne i Hercegovine ne prepoznaje “predstavnike konstitutivnih naroda”, a ni Izborni zakon BiH.

Član 5. Ustava BiH glasi:

  • Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

Član 8. stav 1. Izbornog zakona BiH glasi:

  • Članove Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Federaciji BiH. Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji BiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda. Člana Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske – jednog Srbina, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Niti Dodik, niti Izetbegović, niti Čović nisu predstavnici bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Također, članovi Predsjedništva BiH koji se prema postojećem Izbornom zakonu BiH biraju su “pripadnici” konstitutivnih naroda.

“Predstavnici” naroda se ne biraju ni u domove naroda na državnom i federalnom nivou, već se biraju “pripadnici”.

Presuda “Sejdić-Finci” omogućila je Romima i Jevrejima, odnosno Ostalima da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu utvrdio je ovom presudom da su diskriminirani svi oni koji ne pripadaju ili se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi.

Presudama u predmetima “Pilav” i “Pudarić” utvrđeno je da nisu diskriminirani samo Ostali, nego i konstitutivni narodi. Trenutni izborni sistem onemogućava Bošnjaku ili Hrvatu da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH ako je iz Republike Srpske, a ni Srbinu iz Federacije da se kandiduje za tu funkciju.

Čovićevo uvjetovanje opstanka Bosne i Hercegovine “legitimnim predstavljanjem”, a ne pripadnosti određenom narodu, gotovo je istovjetno sa uvjetima koje postavlja njegov politički partner predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Ako bi se banalizovalo ono na čemu insistira Čović, onda bi bile posebne glasačke kutije na kojima bi pisalo Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Ostali, što je do sada neviđena diskriminacija i segregacija.

Takvo šta nije u skladu sa pet presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, tri djelimične odluke Ustavnog suda BiH te jedna po apelaciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Na koncu, uzmimo primjer aktuelnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. On je Srbin kojeg su u Predsjedništvo BiH izabrali svi birači upisani u Centralni birački spisak, neovisno kom narodu pripadaju. Hoće li sada “gospodin legitimni” dovesti u pitanje i Dodikovo srpstvo jer su možda pri njegovom izboru prevagnuli glasovi koje je dobio od Bošnjaka i Hrvata koji žive u bh. entitetu Republika Srpska?

Izvor: faktor.ba