UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

DŽAFEROVIĆ: DODIKU DOLAZI NA NAPLATU NJEGOVO PONAŠANJE!

Podijeli

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kaže da cijeli svijet zna da je Ured visokog predstavnika i visoki predstavnik dio dejtonske strukture BiH.

To zna i predsjednik Srbije. Cijeli svijet zna da visoki predstavnik ima pravo da koristi bonska ovlaštenja, da radi svoj mandat. I izjave koje su danas date su otprilike na tom tragu. Kazati da se protiv bonskih ovlaštenja, ali eto da je mir najbitniji je eto onako, da se nešto kaže. Sam čin, sam susret, sam sastanak i razgovor je zapravo ovo o čemu ja govorim. Ovo je još jednom potvrda toga da je zaista uzaludan posao koji radi Dodik i sva ova klika koja ga prati u BiH. Ne ide drugačije, neće moći ići osim da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum, a to znači i OHR i Ustavni sud i odluke i to će prije ili kasnije doći. Pitanje je samo koliko ćemo se vremena bespotrebno patiti ovdje u BiH. – rekao je za FTV
O odlasku Dodika u Beograd ističe da, kao i dosada, ne očekuje ništa.

Ništa nismo mogli da saznamo iz tih sastanaka. Mogli smo da nagađamo, da pretpostavljamo, mogli smo da čujemo predsjednika Srbije kako poštuje suverenitet, odnosno teritorijalni integritet BiH, u okviru toga i integritet RS-a, d apoštuje Dejtonski mirovni sporazum. Mogli smo čuti Dodika kako govori istovremeno o secesiji, a predsjednik Srbije šuti, ne reagira na to. Ne znam šta će to sutra biti, ali na kraju krajeva nije ni bitno. Nije ni važno. BiH je država, ona ima svoj suverenitet, teritorijalni integritet. Mi smo svoju slobodu skupo platili. BiH će sasvim sigurno ostati cjelovita i nikakva politika, ni iz Beograda, ni iz Zagreba, niti bilo s koje druge strane, neće moći uticati na ove njene vrijednosti. Tako da, to je sastanak između njih dvojice, o čemu će pričati ne znam, a na kraju krajeva i ne interesira me mnogo.

Džaferović naglašava da Zakon o nepokretnoj imovini RS-a nije stupio na snagu.

Ne može stupiti na snagu. Kako će stupiti nešto na snagu ako je stavljeno van snage. Poruke iz RS-a su već nešto drugo, to je nečije ponašanje koje bi željelo da protumači da je Zakon stupio na snagu. Nije i neće jer je vioski predstavnik donio odluku kakvu je donio. On je suspendirao taj Zakon. Mislim da se odveć poigravaju sa ljudima koji žive u RS-u, kad aje u pitanju i taj Zakon, a i brojni drugi. Bilo koja transakcija koja se sada napravi po tom Zakonu za koji gospođa Cvijanović i gospodin Dodik tvrde da je stupio na snagu, da naprave, to je pravno ništavna transakcija. Ljudi se upuštaju u nešto sa velikim stepenom neizvjesnosti, pravne nesigurnosti i naravno, svako ko bude postupao protivno odluci visokog predstavnika, on čini krivično djelo. Tu postoji masa pravnih dilema, dubioza u koje ljudi mogu da uđu. Jedna potpuna pravna nesigurnost ukoliko bi se postupalo ovako kao što tvrdi vlast iz RS-a. Jer to jednostavno nije tako. Zakon je ono što je donio visoki predstavnik.

Oko principa nije moguće praviti kompromis

Na pitanje kako postići dogovor o državnoj imovini, odgovara:

Postoje principi. Oko principa nije moguće praviti kompromis. Principe treba usvajati, a ne praviti kompromise. Postoji obaveza da se u Parlamentarnoj skupštini BiH u potpunosti primijene odluke Ustavnog suda na tu temu. Ustavni sud je vrlo precizno kazao šta je državna imovina, koje su vrste državne imovine, šta je to što je odraz suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Jasno je rekao da postoje nivoi vlasti koji mogu da imaju neke pojedine stvari u okviru imovine da bi mogli da obavljaju svoju funkciju. Dakle sve je jasno. Nikakav tu problem ne treba da bude kod normalnih ljudi koji hoće da primjenjuju standarde. Natjerat će situacija u životu i one koji danas to koče da se počnu konačno normalno ponašati. Nastupit će pravni haos, pravna nesigurnost. Kao će sudije postupati? Ovdje se mora primijeiti Zakon OHR-a, svi znaju da je to tako. Prema tome, izazvat će to sasvim sigurno negativne reakcije i kod stanovništva u RS-u i neće se to moći opravdati nekom imaginarnom borbom za državnu imovinu, kako kaže sinoć Tegeltija to je crvena linija. Šta je crvena linija? Crvena linija je Dejtonski sporazum i 27 godina njegov eimplementacije. Ko postavlja crvene linije? Ne postavljaju Dodik i Tegeltija. Crvene linije je postavio Ustav BiH i zakoni po kojima mi funkcioniramo. I na kraju krajeva visoki predstavnik koji je dio ustavnog sistema BiH. Prema tome, doći će to vrijeme, natjerat će ih situacija, da se uredi pitanje državne imovine. Jedino ga je moguće urediti zakonom na nivou BiH na način kako to Ustavni sud propisuje svojim odlukama.

Ističe da Dodiku dolaze na naplatu njegove političke bahanalije.

Odavno svjedočimo jednom bahatom ponašanju, jednom nenormalnom ponašanju člana Predsjedništva. To nije primjereno ponašanje. I mi to vidimo. I naravno da to dolazi sada na naplatu. U jednom trenutku sam i očekivao da NSRS ovako reaguje. Već duže vremena postoji opozicija u RS-u koja je protivi ovakvoj politici Milorada Dodika. Nemaju oni nekih različitih pogleda kada je u pitanju budućnost RS-a, tu su oni isti svi. Ali u načinu ponašanja Dodika, blokadama državnih institucija itd., ovo što sada proživljavamo, izazivanje ove krize, tu postoji opozicija koja je protiv toga. Vidjelo se da to postoji i čekalo se samo da se vidi, da se to opredmeti. Na prošloj sjednici Skupštine RS-a bila je neka slična odluka, odbijen je taj zahtjev za vitalni entitetski interes, kao što je sada urađeno za pet ovih slučajeva. Prema tome, ne možete vi čitav život ili dugo vremena izazivati cijeli svijet, vrijeđati ambasadore, vrijeđati druge države, nacije vrijeđati, narode vrijeđati, državu vrijeđati. Pa nema šta taj čovjek nije dosad izgovorio i nadati se dobrom, ne ide to. Moraju doći sankcije. I one su počele da dolaze i one će se nastaviti i treba da se nastave i on treba da ode sa političke scene u BiH. On je potrošio svaki mogući kredibilitet. Govorio sam da on treba da ili promijeni svoje ponašanje ili da ode sa političke scene. Ja mislim da nema više ništa ni od promjene tog ponašanja. On treba da ode sa političke scene BiH, on ne treba ni BiH ni RS-u. Takvi ljudi ne trebaju ni ovoj državi ni jednom njenom dijelu. Neka ide, nek radi svoj posao privatni, a neka normalni ljudi vode ovu državu.

Džaferović kaže da mu je posebno žao i teško što EU nije smogla snage da, propisujući mehanizam sankcioniranja, nađe način kako da se to radi bez općeg konsenzusa.

Pa su sebe doveli u situaciju da jedna država, eventualno dvije, blokira čitav proces. To nije dobro ni za EU ni za njeno funkcioniranje. EU će morati povesti računa o tome, a sasvim sigurno da će dolaziti sankcije i iz ovih drugih država. I neka dolaze prema svakome ko pravi problem u ovoj zemlji, u bilo kom aspektu i u bilo kom vidu.
Smatra da Dodiku ova situacija neće dobro doći i da će, osim njega, štetu imati i entiet iz kojeg dolazi i svi oni za koje tvrdi da ih predstavlja.

Mislim da to zahvata jedan širi krug ljudi. Mislim da će se negativna refleksija svega ovoga odraziti i na poziciju Republike Srpske. Tako da mislim da on iz ovoga neće izvući neke poene koji bi mu dali neki vjetar u leđa na izborima.
Džaferović kaže da HDZ i Dragan Čović šute o sankcijama Dodiku jer vjerovatno imaju nekog razloga za to.

Oni su u nekoj vrsti neprincipijelne koalicije već od 2010. godine. Ja znam kako je to i nastalo. Jedna nekritična podrška po svakom pitanju, bez obzira šta je sadržaj i kakav bi se eventualno stav mogao zauzeti. Mislim da je izvorište te šutnje na sankcije Dodiku upravo u tome.

Na pitanje da li je zvanični Beograd izabrao stranu, odgovara:

Trebali bi to procjenjivati na osnovu konkrentih poteza i postupaka, ne na osnovu izjava. Šta neko želi, kako bi neko volio da bude i šta stvarno jeste, to su vrlo često dvije različite stvari. Ono što ja znam je da se Srbija i kompletan Zapadni Balkan nalaze u trbuhu EU, odnosno okolo nas u države EU. Svi se nalazimo u trbuhu NATO-a, oko nas je NATO i evidentno je da je ovo prostor, pa kada je i Srbija u pitanju, iako oni govore o članstvu u EU, a o neutralnosti kada je u pitanju pristupanje vojnim savezima, NATO prostor. Jedino logično je da Srbija ide evropskim putem i NATO putem. Ja drugog puta ni za Srbiju ne vidim. Kako drugačije objasniti postojeću geografsku raspoređenost NATO-a, EU. To svi trebamo da znamo. I ono što je jako bitno, neće se moći više sjediti na dvije stolice. Srbija je imala običaj tako da sjedi na dvije, tri stolice. Neće se to moći više. Ruska invazija na Ukrajinu, agresija, je toliko promijenila kompletan svijet, pa i Evropu i Zapadni Balkan i odnose u cijelom svijetu i nije moguće više, kad je ta stvar u pitanju, sjediti na dvije stolice. Ili jeste ili niste. ili ste na strani civilizacije ili ste na strani nečega što nije civilizacija.
Ruski utjecaj u BiH nije neutraliziran

Navodi da ne zna od koga je Srbija ugrožena pa gomilaju naoružanje.

To kod svih nas u regionu, a posebno u BiH, izaziva određenu vrstu zabrinutosti. Iako je BiH sigurna, BiH je sa prisustvom međunarodnih vojnih snaga ovdje, sa međunarodnim mandatom kada je u pitanju vojno prisustvo, ali izaziva zabrinutost. Izaziva stalne analize Aneksa 1b Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o ravnoteži vojnih efektiva, a koji se prati ispred Misije OSCE-a u Beču. Inače to naoružavanje u kompletnom regionu, mislim da to nije potrebno tim državama. Zašto to rade, teško je u ovom trenutku da damo precizan odgovor. Volio bih da je to onako kako oni kažu, da je to samo radi odbrane vlastitih država, ali u to ne smijemo povjerovati i stalno moramo biti oprezni.
Ističe da ruski utjecaj u BiH nije neutraliziran.

Jeste poprilično ranjen, ali niti je obezglavljen niti je prestao da postoji. On postoji i on je stalna opasnost. Mi nikada ne znamo kada neko može pokrenuti kompletnu tu mašineriju koja se zove ruski utjecaj u destruktivne svrhe kada je u pitanju BiH. I moramo biti oprezni. Ova ruska invazija i agresija na Ukrajinu je oslabila te utjecaje, ali ne treba ih nikada zanemarivati.
O čestitci Aleksandru Vučiću na izbornoj pobjedi kaže da nije bila populistička.

Ako čestitku upute svi državnici iz regiona, Evrope, ne znam u čemu je problem da predsjedavajući Predsjedništva BiH uputi čestitku i to čestitku koja u sebi sadrži pogled na buduće odnose između BiH i Srbije, što nije uobičajeno za takve vrste čestitki. Dakle čestitku treba pročitati. I naravno ne biti populista, nego biti ozbiljan i odgovoran.

Džaferović kaže da, ako bude bilo imalo mudrosti kod onih koji koče proces uvođenja bezviznog režima između BiH i Kosova, a to su politički predstavnici iz RS-a, trebalo bi to otkočiti.

Najrigidniji režim slobode kretanja robe, ljudi, kapitala, usluga u Evropi postoji između BiH i Kosova. Srbija ima kvalitetniji režim. Osmani i Kurti razumiju potpuno poziciju BiH, ali kada je u pitanju priznanje. Dakle da nema priznanja Kosova bez saglasnosti svih u BiH, bez konsenzusa kojeg nema. Ali moralo bi biti konsenzusa makar oko olakšavanja života ljudima koji žive u BiH. Ako bude imalo pameti ta stvar treba da se uredi onako kako je recimo uredila Srbija sa Kosovom. Imamo mi jednu inicijativu. Ja sam se ponadao da ćemo to pitanje riješiti još 2020. godine. 10. novembra u Sofiji je u okviru Berlinskog procesa održana jedna konferencija. Svih šest država Zapadnog Balkana su potpisale ključne dokumente koji se tiču slobode kretanja robe, ljudi, kapitala i usluga. Onda je nakon toga došlo do blokada, do bojkota, do neslaganja. Ja insistiram kod ove evropske administracije da se jednostavno pridržavamo onoga što 10. novembra 2020. godine u Sofiji dogovorili u okviru Berlinskog procesa. I tu je izlaz. Tu je CEFTA u Briselu, ona upravlja time, i tu je ovaj Centar za regionalnu saradnju u Sarajevu. On upravlja administrativnim, a CEFTA ekonomskim aspektima tog sporazuma.
Stvari od samoga starta treba drugačije postaviti

O sankcijama Asimu Sarajliću i Gordani Tadić kaže:

Kakav bih ja bio čovjek koji se drži principa ako bih odstupio od toga. Ja principijelno podržavam sankcije. BiH nema izgrađene vlastite mehanizme političke odgovornosti, nažalost. I to je jedan od velikih problema s kojim mi živimo. Vrlo slabe mehanizme krivične odgovornosti koje treba da jačamo kroz sektor vladavine prava i onda naravno kad imate nered u državi, a ništa onima koji nered proizvode ne možete, vi onda prizivate pomoć naših prijatelja iz svijeta, a to je između ostalog pomoć kroz ove sankcije. Kada je u pitanju gospodin Sarajlić ja ne mogu da kažem ništa drugo u odnosu na ono što govorim. Dakle, principijelno ja podržavam ove sankcije samo, pošteno je kada je gospodin Sarajlić u pitanju, kazati još jednu stvar – ja mislim da nema nijednog zvaničnika u BiH koji je sankcioniran, a da se tako odgovorno ponio nakon što su prema njemu izrečene sankcije. Čim je krenula afera snimak, čovjek je odstupio sa svih pozicija iz stranke. Čim su ove sankcije nastupile, odmah je podnio ostavke. I sam je rekao da želi na taj način da pomogne svojoj državi, ne želi na taj način da je opterećuje.
Smatra da nema više vremena za bilo kakve izmjene Izbornog zakona.

Da li je moguće promijeniti Izborni zakon u ovih 15-16 dana koliko je ostalo do raspisivanja izbora, mislim da je odveć kratko vrijeme da bi se bilo šta moglo uraditi. Ne znam da li je moguće taj paket koji se tiče kredibiliteta izbornog procesa usvojiti, sumnjam. Visoki predstavnik može napraviti poboljšanje izbornog procesa. Mislim da nema više vremena za bilo kakve političke dogovore i izbori se moraju održati. Bilo ko da blokira izborni proces treba da odgovara za to. Ko hoće da bojkotuje, neka bojkotuje, ali ja mislim da neće biti ni onih koji će bojkotovati izborni proces. Najgore što se BiH može dogoditi u ovoj situaciji, gore možda i od prethodne krize, je situacija d aizgubimo taj automatizam u održavanju izbora. Izbori se bez obzira na sve moraju održati onako kako je to propisano Izbornim zakonom BiH.
Mislim da se unutar BiH stvari trebaju posložiti sasvim drugačije u odnosu na ono što danas imamo. Vidi se da ovo sve skupa ne ide. Politika se bavi samo sobom. Država postoji zbog ljudi i ja mislim da stvari od samoga starta treba drugačije postaviti. Ali potrebno je vrijeme – zaključio je Džaferović.

Izvor: crna-hronika.info