UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Escobarova izjava lični ili stav SAD-a: Može li BiH u EU kao država “tri plemenske zajednice”?

Podijeli
  • Dotad je Dejton mapa puta prema evropskoj integraciji i to mora i ostati – rekao je Escobar i ponovio američku podršku konceptu jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić poručio je da je Escobarova izjava vrlo čudna.

  • Ne znam više kako da je tumačim. I on sam zna da sa ovakvim ustavnim uređenjem, ovakvom diskriminacijom koja postoji, koja je ugrađena u Ustav prema građanima vlastite zemlje, mi ne možemo u Evropsku uniju – naglasio je Komšić.

Za razliku od ove posljednje izjave, Escobar je u oktobru prošle godine govoreći pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD-a na saslušanju pod nazivom “Američki angažman na Zapadnom Balkanu” govorio o reformama u BiH i njenom putu od Dejtona ka Briselu.

  • Radimo na vršenju pritisaka za sprovođenje reformi kako bismo osigurali mjesto BiH u euroatlantskoj zajednici. Jasan put BiH od Dejtona do Brisela vodi kroz kontinuirane reforme, uključujući postepene izborne reforme, vladavinu prava i ekonomske reforme, od kojih će svi njeni građani imati koristi. Mi i EU vršimo pritisak da se ove promjene dogode. Ured visokog predstavnika i EUFOR-ova operacija ALTHEA su nezamjenjivi u ovim naporima – rekao je tada Escobar.

Zastupnica Susan Wild postavila je Escobaru pitanje o hiljadama Bosanaca i Hercegovaca koji se i dalje ne mogu kandidovati za neke od funkcija, imajući posebno u vidu presude Evropskog suda za ljudska prava, što je i jedan od preduvjeta za pristup EU. Prema Escobarovim riječima, upravo rad na izbornoj reformi bi trebao riješiti ta pitanja, dodajući da je to samo jedna od prepreka u EU aspiracijama BiH.

Escobarova izjava o tome da se o građanskom konceptu BiH može razgovarati tek nakon što naša država postane članica EU-a, dolazi neposredno nakon Prvog američko-hrvatskog strateškog dijaloga, te se mnogi i političari i analitičari pitaju da li je susjedna Hrvatska utjecala na promjenu mišljenja i stava, koje najviše ide na ruku Draganu Čoviću i njegovom HDZ-u.

Jer Escobarova izjava u potpunoj je suprotnosti sa Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 29. maja 2019. godine, u kojem se postavlja 14 ključnih prioriteta za kandidatski status.

– Ustav BiH sadrži dijelove u kojima postoji etnički utemeljen način izbora zvaničnika, kao i način donošenja odluka na etnoteritorijalnom principu, a što nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, stoga nije moguće dodatno jačanje etničkog modela po mišljenju Evropske komisije. Izbor, sastav i način odlučivanja o kolektivnom šefu države i zakonodavnim organima vlasti, daje prednost ili je rezervisan isključivo za pripadnike konstitutivnih naroda, što, po mjerama i preporukama EK zahtijeva neophodne reforme kako bi se svim građanima BiH osigurala konzumacija njihovih političkih prava u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava iz paketa Sejdić-Finci i druge vezane presude. Građani koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, kao ni Srbi koji žive u Federaciji BiH i Hrvati i Bošnjaci koji žive u Republici Srpskoj ne mogu se kandidirati za izbore za Predsjedništvo niti za Dom naroda na državnom nivou. Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je 2009. godine svojim presudama u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku utvrdio da ova ograničenja predstavljaju povredu ECHR i njenih protokola.6 Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da građani mogu djelotvorno.

Izvor: faktor.ba