UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Politika

HDZ ŽELI SVE ILI NIŠTA: Hoće li doći do izmjena Izbornog zakona BiH?

Podijeli

U HDZ-u pak ponovo izražavaju optimizam i konačno rješenje frustracija hrvatskih političkih predstavnika. Ispravljanja, kažu, nepravde prema ovom konstitutivnom narodu.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH je po pitanju izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine optimističan. Slijede razgovori lidera političkih stranaka, ali i interresorne grupe koju čine državni parlamentarci i Vijeće ministara. Ciljevi, način implementacije svih presuda Evropskog suda za ljudska prava ali i Ustavnog suda BiH.

No, ne bježi se ni od izmjena koje bi generalno trebale poboljšati izborni proces, približiti ga evropskim standardima. Ipak, na iznenađenje mnogih, za pregovaračkim stolom neće sjediti članovi Centralne izborne komisije.

Brojne zloupotrebe
Odluka da se Centralna izborna komisija isključi iz direktnih pregovora o izmjenama Izbornog zakona, je politička, kaže predsjednik, Željko Bakalar. Iz SNSD-a i HDZ-a zbog nezadovoljstva pojedinim članovima, pokušavaju na razne načine diskreditirati instituciju. No, CIK će svejedno parlamentarcima uputiti svoj prijedlog Zakona. Ipak, u, kako kažu, politički dio, presude domaćih i stranih sudova, neće ulaziti. Fokus je na sljedećem:

“Promjene načina imenovanja članova biračkih odbora, uvođenje novih tehnologija u proces identifikacije birača na biralištima kao i samog glasanja i brojanja glasačkih listića na biračkim mjestima, potom bržu transmisiju izbornih rezultata jer vi sami znate da izborna povjerenstva dobijaju i objavljuju rezultate puno kasnije nego što to rade politički subjekti, zatim uvođenje dodatnih mehanizama osiguranja kako bi se spriječile brojne zlouporabe koje se čine pri registraciji birača za glasanje putem pošte”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK BiH.

Ni koalicioni partneri na državnom nivou, nisu jedinstveni u stavu, kakva uloga Centralne izborne komisije treba biti u narednom periodu. SDA ih želi za pregovaračkim stolom. SNSD-a pak poručuje, kako im tamo nije mjesto.

“Ništa se ozbiljnije ne može uraditi kada je u pitanju promjena Izbornog zakona bez članova CIK, oni su ustvari operativa i oni su neminovni da budu prisutni sjednicama gdje će savjetodavno i na druge načine davati prijedloge kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona”, kazao je poslanik Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija kazao je da ne vidi ulogu CIK-a u zakonodavnom dijelu.

“CIK je neko ko provodi Izborni zakon, trebaju da se brinu da se izbori provedu u skladu sa Zakonom i baš ne vidim neku važnu njihovu ulogu u kreiranju samog zakonskog rješenja“, dodaje.

U HDZ-u pak ponovo izražavaju optimizam i konačno rješenje frustracija hrvatskih političkih predstavnika. Ispravljanja, kažu, nepravde prema ovom konstitutivnom narodu.

“U ova dva naredna mjeseca da dođemo do, uvažavajući sve presude i Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju što nam je prevažno i svih presuda Suda u Strazburu, da ih ugradimo u Izborni zakon, a prema tom Izbornom zakonu ono što bude trebalo promijeniti Ustav. Mi ćemo izbore iduće godine imati po novom Izbornom zakonu”, naveo je Čović.

Za HDZ je ključno legitimno predstavljanje. U SDA traže implementaciju svih presuda koje se odnose na izbornu diskriminaciju građana, no, opoziciji su pak ključne izmjene koje će spriječiti nove izborne krađe, i zbog toga je neohodno prisustvo članova CIK-a.

“Ne žele CIK unutra, zašto, zato što članovi CIK-a nisu izabrani njihovom voljom i zato što nisu njihovi vojnici, što ne znači da nisu politički vojnici nekih drugih ali nisu njihovi”, mišljenja je Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a u PD Parlamenta BiH.

Nenad Nešić, predsjednik DNS-a je istaknuo:

“Da se formira radno tijelo bez onih koji sprovode izbore i koji kontrolišu sam tok izbora koji proglašavaju rezultate izbora, ja smatram da to nema smisla i da će ta interresorna grupa na kraju doživjeti neuspjeh kao i svi do sada”.

Razgovor sa Izetbegovićem
Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) mišljenja je da je to veliki nedostatak.

“Može i tako ali ja mislim da oni koji to predlažu mnogo griješe jer u njima progovara nešto drugo a manje razum i vidjet će se na kraju koliko je to bila pogrešna odluka”, dodao je.

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) je naveo da ima i onaj dio zakonodavstva koji se može izmijeniti kako bi imali poštene izbore u zemlji.

“Doboj je pokazao srazmjere pljačke tamo je ukradeno 15 hiljada glasova, 15. novembra što su potvrdili ponovljeni izbori u februaru. Čekamo da konačno odgovornost bude lična”, kazao je Borenović.

Problem je što pojedine političke stranke, poput HDZ-a, žele sve ili ništa. Daleko od tog stava nije ni SNSD. Bez potpunih izmjena Izbornog zakona koje će značiti i ograničenu izmjenu Ustava BiH, nema ni ovih tzv. tehničkih, koje su pak za mnoge suštinske izmjene.

“Mi ćemo čini mi se, ponovo da se bavimo pitanjima koja nam se serviraju unutar izbornog procesa kao ključna a za mene nisu vjerujte ključna, meni su upravo ova pitanja trgovine s članstvom u biračkim odborima, pitanje toga kako i na koji način sankcionisati one koji vrše izborne koji se bave izbornim inžinjeringom”, istaknuo je Adnan Huskić, politički analitičar.

Dragan Čović najavio je skoro razgovore s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, moguće istovremeno i liderom SNSD-a, Miloradom Dodikom. Uskoro bi s radom trebala početi i interresorna radna grupa, koju će činiti tri delegata, šefovi stranačkih klubova u Zastupničkom domu i tri člana Vijeća ministara BiH.

Autor:Adisa Imamović/N1