UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Hoće li Sebija ugasiti SDA i karijeru supruga Bakira kao što su Elena i Mira srušile vlast svojih muževa

Podijeli

Stranka demokratske akcije je na proteklim lokalnim izborima doživjela debakl, posebno u Sarajevskom kantonu. Unutar stranke danima već traju međusobna optuživanja za poraz i traže se krivci, piše Avaz.

Oči su uperene u Kantonalni odbor u Sarajevu, gdje glavnu riječ vode predsjednik Fikret Prevljak i potpredsjednica Sebija Izetbegović.

Samovolja i kadroviranje
Denis Zvizdić, istaknuti funkcioner SDA, ultimativno traži da Kantonalni odbor u Sarajevu podnese ostavku, za teški poraz neuvijeno optužuje Sebiju Izetbegović, a od predsjednika stranke Bakira Izetbegovića zahtijeva da ukloni svoju suprugu iz visoke politike i onemogući njeno upravljanje i kadroviranje u SDA. Sličan zahtjev pred Izetbegovića postavio je i član Senata SDA i bivši SDA-ov premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić.

Za sada se ne nazire kraj započetim unutarstranačkim obračunima. Čini se da većinski dio stranke uviđa da je moć koju Sebija Izetbegović ima u SDA neprirodna i da je ona jedan od razloga zašto je SDA doživjela debakl u Sarajevu.

U njene grijehe ubrajaju i samovolju i nestručnost u upravljanju Univerzitetskim kliničkim centrom Sarajevo (UKCS), sumnje u upletenost u poznatu aferu „Respiratori“, te loše stanje i reakciju zdravstvenog sektora u vrijeme pandemije koronavirusa.

S druge strane, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović brani poziciju supruge predsjednika SDA, amnestira je od bilo kakve odgovornosti i potencira da je Sebija, kao doktorica i profesorica na Medicinskom fakultetu, visoku poziciju u stranci, na političkoj sceni i na mjestu direktora UKCS-a zaslužila svojim kvalitetnim profesionalnim radom i menadžerskim sposobnostima.

Nemoć i kukavičluk
Sam Bakir Izetbegović odluku o eventualnom povlačenju svoje supruge iz politike i stranke prepustio je Sebiji, što mnogi posmatrači ocjenjuju kao izraz njegove nemoći da se odupre njenim ogromnim ambicijama i političkim apetitima.

Koliko će ga taj kukavičluk i hoće li ga uopće koštati gubljenja vlasti i na općim izborima 2022. godine, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, kod konačne odluke i procjene podiže li ili ruši rejting SDA pozicija njegove supruge i je li u konačnici opasna za opstanak i SDA i njegove političke karijere, trebao bi pogledati i proučiti neke događaje iz ne tako davne prošlosti.

Primjeri koje u nastavku teksta navodimo, bez namjere da pravimo bilo kakve lične ili ideološke paralele, svjedoče da su bolesne ambicije i politička nezajažljivost bračnih partnerica itekako znale utjecati na slom vladajućih režima, ali i lični krah njihovih muževa koji su imali apsolutnu vlast i političku moć.

Pad komunističkog režima Nikolaja Čaušeskua u Rumuniji
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Nikolaj i Elena Čaušesku (Ceausescu) vladali su čeličnom rukom u komunističkoj Rumuniji.

Za razliku od svog supruga Nikolaja, Elena u početku nije imala nikakvog političkog utjecaja i bila je obična članica stranke. To se promijenilo nakon što je Nikolaj napredovao u stranačkoj i državnoj hijerarhiji.

Bila je najbliža saradnica i savjetnica svoga muža. Pratila ga je svuda po svijetu, na svim sastancima s visokim dužnosnicima, kraljevima i vođama. Kada je Čaušesku postao predsjednik Rumunije, Elena je postala zamjenica premijera. Njena uloga u politici je time dosegla vrhunac, jer je u stvarnosti suvereno kontrolirala i predsjednika države i vladu.

Bili su omraženi u narodu, ali ih to nije ometalo u fikciji da će njihova vlast trajati vječno. A kraj im je došao i prije nego što su se nadali. U Rumuniji, nakon pucanja okova Varšavskog bloka širom istočne Evrope, 1989. godine izbijaju veliki neredi i pobuna naroda.

Nikolaj i Elena poslali su vojsku i policiju da uguše nemire, ali su vojni i policijski zapovjednici okrenuli leđa diktatorskom paru. Suočeni s gnjevom svojih dojučerašnjih podanika, Elena i Nikolaj bježe iz Bukurešta, 70 kilometara od grada, gdje su i uhapšeni.

Ekspresno su osuđeni na smrt strijeljanjem, a snimak njihove egzekucije vrlo brzo mogli su vidjeti gledaoci na svojim televizijskim ekranima širom svijeta.

Pad Slobodana Miloševića i uloga supruge Mire
Devedesetih godina prošlog stoljeća sličan slučaj se desio u regiji zapadnog Balkana – političku karijeru predsjednika Srbije i vođe moćne Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića uništila je njegova supruga Mirjana Marković.

„Dama s crvenim cvijetom u kosi“ bila je srpska političarka, doktor nauka i redovni profesor sociologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu. Raspadom komunističkog sistema i bivše Jugoslavije, ostala je vezana uz Socijalističku partiju Srbije (SPS), nasljednicu Saveza komunista Srbije, koju je vodio njen suprug Slobodan Milošević.

Međutim, 1994. godine se formalno odvaja od supruga i osniva stranku Jugoslovenska udružena ljevica (JUL), koja je bila u tijesnoj koaliciji sa SPS-om.

U suštini, Mira je iza kulisa kadrovski i politički vladala Srbijom. Imala je ogroman utjecaj na svoga supruga, a policijske istrage nakon njihovog pada utvrdile su njenu direktnu umiješanost u ubistva političkih oponenata režima.

Među njima najpoznatiji su bivši visoki komunistički funkcioner i nekada porodični prijatelj Miloševića Ivan Stambolić te poznati novinar Slavko Ćuruvija.

Nakon agresivnih ratova koje je poveo i izgubio u BiH i Hrvatskoj, te zločina koje je sa svojom vojskom i policijom počinio na Kosovu protiv Albanaca, odnosno gubitka kontrole u nekadašnjoj pokrajini, Milošević je, suočen s gnjevom naroda, 5. oktobra 2000. godine srušen s vlasti.

Ubrzo nakon pada, uhapšen je i isporučen Haškom tribunalu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.

Optužnica ga je teretila za teške i masovne ratne zločine u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu, te za genocid protiv bošnjačkog naroda u Srebrenici. Nažalost, nije dočekao kraj suđenja. Umro je u pritvoru Haškog tribunala 11. marta 2006. godine.

Njegovi supruga Mira i djeca, nakon gubitka vlasti, pobjegli su u Rusiju. Nove vlasti su im zabranile povratak u zemlju. Mira je u Rusiji i umrla u aprilu 2019. godine.

Šta rade i čime se bave supruge vladajućih političara u regionu
Prva dama Srbije Tamara Vučić je diplomirani politikolog. Od 2010. godine je radila u Ministarstvu vanjskih poslova kao savjetnica za Evropu. Bavi se i humanitarnim radom. Koliko je poznato, nema političkih ambicija i nema utjecaja u vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci, čiji je lider njen suprug i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Supruga hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića Sanja Musić-Milanović je docentica na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnica je Republike Hrvatske u Radnoj grupi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za prevenciju debljine i Evropske radne grupe na visokoj razini za prehranu, tjelesnu aktivnost i prevenciju debljine. Sanja Musić politički nije aktivna.

Lidija Đukanović, supruga predsjednika Crne Gore, u braku je sa Milom Đukanovićem više od 30 godina. Spojila ih je ljubav prema košarci, koju je Lidija, u međuvremenu, napustila i okrenula se studijama prava. Nije politički aktivna i vrlo rijetko se, osim u protokolarnim situacijama, pojavljuje u javnosti.

Slovenski predsjednik Borut Pahor je više od 30 godina u vezi sa Tanjom Pečar, koja je po zanimanju pravnica.

Uz predsjednika Sjeverne Makedonije Stevu Pendarovskog je supruga Elizabeta Đorđievska, koja je po zanimanju univerzitetska profesorica.

Lumnije Tači, supruga Hašima Tačija, predsjednika Republike Kosovo, prije nekoliko godina je postala doktor nauka na jednom od univerziteta u Tirani. Poput nabrojanih supruga državnika, ni ona nije politički angažirana. Bavi se svojom profesijom.

Izvor: dnevno.ba