UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

IZETBEGOVIĆ: DODIK SE NEĆE POVUĆI, NAMA NERVI NEĆE POPUSTITI

Podijeli

Političku scenu u Bosni i Hercegovini na početku 2022. godine obilježilo je uvođenje sankcija Sjedinjenih Američkih Država pojedinim bh. političarima. O tom potezu, daljem raspletu političke krize u BiH, odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, reformi Izbornog zakona… u intervjuu za Faktor govori Bakir Izetbegović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).

Sjedinjene Američke Države su, kao što je i najavljivano, sankcionisale Milorada Dodika i njegove saradnike zbog urušavanja insitucija BiH. Kako komenarišete taj potez SAD i očekujte li da će on ubrzati rješavanje krize u BiH?

To je početak uvođenja sankcija, i one će morati obuhvatiti širok krug ljudi i biti efikasne kako bi se postigao cilj. Dodik, poznat po svom inatu i drskosti, sigurno će se suprotstaviti i dodatno radikalizirati odnose i situaciju, ali to mora rezultirati još odlučnijim koracima SAD-a, Velike Britanije i zemalja EU-a. Sankcije će se pojačavati dok ne postignu efekat. Ne vjerujem da će taj proces donijeti brze rezultate. Ova godina, izborna, će proći u dramatičnoj borbi Dodikove strane sa međunarodnom zajednicom i institucijama BiH, na prvom mjestu pravosuđem.

I prije obznanjivanja sankcija od SAD-a, utisak je bio da su vlasti entiteta RS uz zaoštravanje krize, najavama o nastavku otimanja državnih nadležnosti, slale i određene signale pod kojim uslovima bi se vratili u državne institucije. Cijenite li da bi se pregovori s Dodikom i njegovim sljedbenicima mogli nastaviti i koja je to granica ispod koja SDA neće ići?

Ne vjerujem da će se Dodik povući. Njegov osnovni cilj je ukinuti Sud i Tužilaštvo BiH, svesti ih na entitetski nivo gdje će imati pravosudni sistem pod kontrolom, a zatim pobijediti na oktobarskim izborima predstavljajući se kao borac za samostalnost RS-a. Pravosuđe će napasti odmah, a u realizaciju ostalih ciljeva će krenuti tek nekoliko mjeseci pred izbore, tako da se odluke OHR-a i Ustavnog suda, kojima se protivustavne odluke Vlade i Narodne skupštine RS poništavaju, dese pred same Izbore i isporovociraju glasače u RS-u.

Razgovori se mogu nastaviti, SDA će se uvijek odazvati, ali neće biti pregovora o slabljenu države i vraćanju nadležnosti. Ne vjerujem ni da će za razgovore biti povoljne atmosfere, uzimajući u obzir da je Dodik krenuo u sudar sa državom BiH, ali i sa SAD-om, OHR-om, zemljama PIC-a. Što se tiče stavova SDA, oni su definisani i neće se mijenjati. Sigurno nam neće popustiti nervi, Inzkov zakon neće biti povučen, državna imovina neće biti prenesena entitetima.

Paradoksalna je situacija da se Milorad Dodik, dok utire put odvajanju entiteta RS, zaogrnuo plaštom mirotvorca i u javnosti, naročito međunardonoj, širi famu kako bi eto Bošnjaci reakcijom na njegov secesionizam mogli izazvati rat. Kako to komentirate i postoji li institucionalni odgovor na Dodikove poteze, bez prizivanja rata?

Dodik napada na ustavnopravni poredak BiH, i svako malo prijeti da će udariti na teritorijalni integritet zemlje, a onda optuži Bošnjake da će biti krivi za eventualni sukob!? Ova opasna djetinjarija ne bi imala nikakve uvjerljivosti u javnosti da nije bošnjačkih političara, rivala SDA, kojima ona daje mogućnost da sve stave u isti koš, da izjednače “tri strane” i nastave da rade ono što rade već decenijama. Prije trideset godina, kada su se Milošević i Tuđman u Karađorđevu dogovarali o podjeli BiH, bošnjački političari su organizovali proteste protiv Alije i SDA!

A što se tiče institucionalnog odgovora, on naravno postoji i on će se desiti, reagovat će domaće i međunarodne institucije zadužene za očuvanje mira, stabilnosti, postignutih reformi. Naravno, jedna od državnih institucija su i Oružane snage, ali treba sve učiniti da se izbjegne njihov angažman, da se borba svede na političku, diplomatsku i pravnu. OHR i sudovi moraju odlučno raditi svoj posao, aktivirati se, jer nas je njihova pasivnost i oklijevanje i dovela do ove situacije.

Vjerujete li da će se sudovi pozabaviti i korupcijom za koju je, ovaj put, State Department optužio Dodika?

Morali bi. Amerikanci donose odluke i izriču sankcije na osnovu dokumenata i činjenica koje su utvrdili kroz temeljite i dugotrajne procedure. Naše pravosuđe će se ovaj put morati potruditi da dokaže ono što mu se pred očima događalo. Kupovale su se vile, propadale su banke, novac se u kešu prenosio preko granice, o svemu postoji dokumentacija.

I Mirsad Kukić je stavljen na “crnu listu” zbog korupcije. Je li SDA predugo tolerisala sve što se dešavalo u Banovićima, jeste li se mogli ranije razići sa njim?

Postojale su priče o korupciji, o teroru nad ljudima, ali ono što je bila činjenica, vidljiva i opipljiva, jeste bila masovna podrška naroda u Banovićima, pa i šire, Mirsadu Kukiću. Pobjeđivao je na stranačkim i na parlamentarnim izborima. Sukob s njim, i strukturom koja ga je pratila je nosio ogroman rizik po SDA u Tuzlanskom kantonu. Unatoč tome, odlučili smo se na njegovu smjenu jer smo se uvjerili da su ti rezultati u ogromnoj mjeri postizani nedemokratskim metodama. Cijena ove smjene je bila veoma visoka za SDA, jer se stranka na lokalnom nivou podijelila, ostali smo bez dosta kadrova i hiljada glasova, ali smo ljudima vratili vjeru u pravdu i demokratiju. Vidjećemo da li će ovakvu snagu i principijelnost pokazati i trenutačni Kukićevi koalicioni partneri, Naša stranka i SDP.

Dodik tvrdi da je problem u tome “što je Republika Srpska stabilna i samoodrživa zajednica, što jedino ona može funkcionisati sama, za razliku od BiH koja to ne može i Federacije koja to ne može nikako”?

Unatoč skoro potpunoj blokadi državnih institucija koju provodi SNSD, Bosna i Hercegovina funkcioniše. Ne napreduje, zakovana je na svom reformskom i integracijskom putu, ali funkcioniše. A komplikovana Federacija BiH funkcioniše bitno bolje od Republike Srpske unatoč blokadama HDZ-a, i to treba da bude razlog za sramotu Dodika i rukovodstva RS-a. Jer manji bh. entitet je daleko jednostavniji za organizovanje i vladanje od Federacije, a Federacija je duplo manje zadužena od RS-a po glavi stanovnika, primanja radnika su 20 posto veća, ekonomski parametri poput rasta BDP-a, izvoza, porasta industrijske proizvodnje su također 20 posto bolji, smrtnost od COVID-19 je za trećinu manja itd. Samo u Kantonu Sarajevo se naplati više indirektnih i direktnih poreza nego u čitavoj “samoodrživoj” RS.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u reakciji na američke sankcije Dodiku je kazao kako “neće provoditi nikakve sankcije protiv svog naroda”. Kako tumačite tu poruku?

Niko ne očekuje sankcije protiv “naroda”, niti su one uvedene “narodu”. Sankcije su izrečene pojedincima koji nanose štetu narodu – potkradaju ga i vode u konflikt, u nazadak. Vučić je i za Duška Kornjaču, optuženog za zločine protiv čovječnosti, izjavio da “neće hapsiti i isporučivati Srbe”. Vučić, nažalost, još uvijek ljude dijeli na Srbe i nesrbe, a uveliko smo u dvadeset i prvom vijeku.

Kada smo kod Vučića, nedavno je, komentirajući film “Quo Vadis, Aida?”, koji govori o genocidu u Srebrenici, ustvrdio da ste Vi finansirali taj film, konotirajući kao da je to nešto loše. Šta je cilj takvih poruka?

Niti sam ja finansirao taj film, a bio bih ponosan da mogu i da jesam, niti razumijem kako se uopšte može loše konotirati bilo šta u vezi sa tim sjajnim i pretužnim umjetničkim djelom. To je izgleda taj “svesrpski kriterij” po kom je sve što dovodi u pitanje srpsku samozabludu o bezgrješnosti lažno i pogrešno, i treba ga ignorisati i diskvalifikovati bez obzira šta sav civilizirani svijet mislio o tome. Srpski nacionalisti nisu spremni da sebe i svoj narod suoče sa istinom, a vladaju već decenijama. I to je ogroman problem i za Srbe, i za nas koji sa njima djelimo životni prostor i sudbinu.

Vlasti RS-a nastavljaju sa pompeznim obilježavanjem neustavnog Dana RS-a. Prema najavama, u Banjoj Luci će im se pridruziti i praktično kompletna vladajuća struktura Srbije, osim Vučića. Kakvu poruku time šalje zvanični Beograd?

Šalju veoma lošu poruku, pridružuju se proslavi datuma kada su srpski poslanici u Parlamentu Republike BiH odlučili da krenu u podjelu BiH na način da se “teritorijalno razgraniče sa Hrvatima i Muslimanima”. To je direktno suprotstavljanje odluci Ustavnog suda koji je ukinuo ovaj praznik kao diskriminirajući, i direktna podrška secesionističkoj politici Dodika i SNSD-a.

Da li će uskoro biti nastavljeni pregovori o Izbornom zakonu? Konkretno, ima li najava o povratku međunarodnih predstavnika u pregovore i da li ste u kontaktu sa predstavnicima HDZ-a, odnosno Draganom Čovićem tim povodom? Jeste li, ako ništa drugo, razmijenili makar praznične čestitke?

Vjerujem da će uslijediti još jedan pokušaj dvojca Plamer/Eichorst, ali nemam konkretnih najava. Sa Čovićem nisam kontaktirao po tom pitanju jer je sve već rečeno od strane SDA i HDZ-a. Odnosi nisu loši, Vlada Federacije funkcioniše, dogovara se solidan budžet, Božić smo čestitali, neki od nas i prisustvovali božićnom prijemu u Mostaru.

Godina pred nama je i izborna. Već se najavljuje mogućnost bojkota izbora, uz objašnjenje od toga da će to učiniti HDZ do toga da u državnom budžetu neće biti novca za njihovo održavanje. Hoće li biti izbora u ovoj godini i zašto je važno da se oni održe?

Izbora mora biti. Ne vjerujem da će rukovodstvo HDZ-a saučestvovati u nekim dramatičnim blokadama, i time rizikovati da se pridruži Dodiku na raznim “crnim listama”. Hrvatski narod nema razloge za nezadovoljstvo, Hrvat u Predsjedništvu BiH nije iz HDZ-a, ali desetine drugih bitnih funkcija je pripalo ovom narodu i najjačoj hrvatskoj stranci u BiH preko kvote koju im garantuju Ustav BiH i Ustav Federacije BiH.

Izbori se moraju održati, između ostalog i zbog toga što su oni izraz volje naroda. Uvjeren sam da je ta volja promijenjena u odnosu na 2018, a naročito u odnosu na 2014. A svi znamo da HDZ drži blokadu, a time i zamrznut odnos snaga u Federaciji BiH, još od 2014.

U novogodišnjem obraćanju, između ostalog, poručili ste kako dijelite nadu da ćemo “imati manje razloga za brigu, a mnogo više povoda da se radujemo lijepim stvarima i uspjesima”. Međutim, iza nas je, kako mnogi ocjenjuju, najteža godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a za 2022. se prognozira da će biti još teža. Može li BiH krenuti u ovoj godini naprijed i ima li razloga za optimizam?

Krize su uvijek šanse da se stvari promijene i pokrenu u pozitivnom smjeru. Ovo što Dodik radi nanosi štetu svima, a prije svega Srbima u RS-u. Vrijeme je da to i oni shvate, da dođe do sazrijevanja koje će voditi trajnoj stabilizaciji odnosa u BiH. Ogroman procent građana želi mir, stabilnost, bolji životni standard, ostanak omladine u Bosni i Hercegovini. Vrijeme je da političari to shvate i da to i osiguraju narodu. Potrebna nam je široka koalicija za mir i napredak BiH, stanje je sazrelo za kreiranje takve koalicije u jesen 2022. Bosna i Hercegovina može naglo krenuti u pozitivnom smjeru, dokazuju to ekonomski pokazatelji koji su u sred ovakve političke, sigurnosne i zdravstvene krize najbolji od vremena potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Izvor: crna-hronika.info