UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Jugoslavija u statistici: Kako je osamdesetih izgledala država koje više nema

Podijeli

Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ) formirana je na današnji dan 1943. godine. Tim povodom prenosimo tekst objavljen 1984. godine u časopisu Kekec, koji ilustruje kako je država koje više nema izgledala nakon četiri decenije postojanja.

Statistika je u prvoj polovini osamdesetih govorila kako je u BiH najmanje popijenog vina po stanovniku, dok je u Sloveniji lični dohodak najveći, a broj nepismenih najmanji.

U Srbiji je bilo najviše telefona, a Makedonija je imala najviše trosobnih stanova te najmlađe nevjeste i mladoženje.

U tom periodu u Crnoj Gori je bilo najmanje povratnika iz inostranstva i najviše popijenog mlijeka, a Hrvatska se mogla pohvaliti najvećim brojem ljekara specijalista na 1.000 stanovnika. Pored toga je imala najviše automobila.

Na Kosovu je bio najveći rast zaposlenosti i najniži lični dohodak, a Vojvodina je imala najmanji prirodni priraštaj i najveći broj razvoda.

Te godine u Jugoslaviji je bilo četvrt miliona više žena nego muškaraca, a u prosjeku su bile starije od muškaraca po jednu godinu. Statistika je pokazala i da su stanovnici “ostarjeli” za jednu godinu, Jugoslaveni su u prosjeku imali 33 godine – najstariji su živjeli u Vojvodini, a najmlađi na Kosovu.

U Jugoslaviji je bilo 6.196.000 domaćinstava, a dvije trećine činile su četveročlane porodice, dok su ih tročlane pratile u stopu.

Podaci pokazuju da je 95 posto stanova u bivšoj Jugoslaviji bilo elektrificirano, više od dvije trećine priključene su na vodovod, nešto manje na kanalizaciju, svaki drugi stan ima kupatilo i WC, a tek svaki 27. je bez instalacija.

Od prvog popisa povećan je i broj zaposlenih, ali je znatno smanjen broj onih koji se bave poljoprivredom. Statistika kaže da je 1984. radilo više od 6,5 miliona ljudi (od 1948. otvoreno je četiri miliona radnih mjesta), ali i kako posao traži 900 hiljada Jugoslavena, što je 11 puta više nego tokom ranih pedesetih.

Početkom osamdesetih je u Jugoslaviji bilo 1.790.900 nepismenih, od čega milion žena. Od 1948. do 1984. pet puta se povećala posjeta pozorištu, a kino je zadržalo jednaku popularnost kao i nakon osnivanja Jugoslavije. Časopis Kekec piše da je za sve kriva televizija, jer čak 6,5 miliona Jugoslavena svakodnevna gleda TV program.

Podaci pokazuju i kako se stanovnici Jugoslavije nisu mogli pohvaliti rekreacijom. Tek svaki deveti punoljetni i četvrti maloljetni Jugoslaven birao je fizičku rekreaciju umjesto kućne posjete, kafane ili hobija (statistika važi samo za dane vikenda).

SFRJ postojala je do 1992. godine, a obuhvatala je današnje države BiH, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Kroz sve vrijeme njenog postojanja, cjelokupnu vlast imala je komunistička stranka, Savez komunista Jugoslavije, na čijem je čelu bio Josip Broz Tito, prenosi klix.ba.

Izvor: cafe.ba