UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Kako ćete glasati? Koliko ekonomske teme i kriza koja se pojačava mogu utjecati na izbore

Podijeli

Da li se glasa srcem ili pameću, strahom ili želucem, vječne su bh. dileme i teme za političke i ekonomske rasprave. U vrijeme kad korona-kriza uzima maha, a jesen bi trebala donijeti veliku recesiju, logično je da bi ekonomski “impakt” na lokalne izbore možda mogao biti najveći dosad.Ugledni ekonomista i univerzitetski profesor Kadrija Hodžić za Klix.ba kaže kako u principu ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini nije presudan faktor koji utječe kako na opće tako i na lokalne izbore.

“U zemlji sukobljenog etnonacionalnog diskursa u kojem se non-stop produkuju strahovi od drugih etničkih skupina, građani, naprosto, nisu razvili senzibiliziranost na ekonomske programe. Čak i da imaju ovakve programe pitanje je koliko ih stranke u prinuđenosti čestog koaliranja mogu uopšte primijeniti. Svjedoci smo da sudionici na lokalnim izborima gotovo po pravilu ne artikuliraju razrađene poglede na zaposlenost i poslovni ambijent za preduzeća, a da i ne govorimo o osmišljavanju upotrebe javnih resursa u stvaranju prihoda. Otuda i nije presudno da sudionici lokalnih izbora govore ili uopšte znaju o ekonomskom rastu svojih sredina, dovoljna su dobro plasirana etno-populistička ili ideološka obećanja”, smatra on.

Dodaje kako je malo vjerovatno da, npr. u sredinama poput Stoca, Mostara ili izmučene Srebrenice ishod glasanja presudi neki drugi faktor osim nacionalnog.

“Kao na dlanu je jasno će u gradovima Republike Srpske ovakav ‘orijentir’ zadržati dominaciju vladajućeg SNSD-a, slučaj prelijetanja bijeljinskog gradonačelnika je indikativan pokazatelj, i pored lošeg ekonomskog stanja. Slično će biti i u većini ušančenih stranačkih lokalnih uporišta SDA i HDZ-a u Federaciji BiH. Pa ipak u Federaciji je moguć i nešto drugačiji ishod, jer u nekim sredinama važnu ulogu imaju personalni sastavi ponuđenih kandidata, u šta nas uvjeravaju iznenađenja prethodnih izbora kada je izabran jedan broj kandidata za načelnike s konkretnim programima van mainstream političkih opcija”, izjavio je Hodžić.

Iako manjinski, ovakvi primjeri mogu biti tihi nukleus racionalne izborne volje građana, dodaje.

“Jedinstven je slučaj tuzlanskog gradonačelnika čija popularnost zasnovana na racionalnom upravljanju gradom znatno premašuje podršku njegovom SDP-u. Također, treba napomenuti da je pri sastavljanju većine izbornih listi mala vjerovatnoća da će kandidati najvećeg broja stranaka biti svrstani prema stvarnim mogućnostima da doprinesu ekonomskom razvoju lokalne sredine. Nasuprot tome, i dalje će biti zadržana raširena praksa oštrog sukobljavanja zbog rasporeda na izbornim listama, kao i čestog nametanja kandidata po volji vrha stranke ili interesnih i porodičnih klanova”, navodi on.

Pa ipak očekujem da korona-kriza bar donekle izmijeni ovakve “scenarije”, nastavio je profesor Hodžić. Entitetski zakoni o ublažavanju posljedica korona-krize nisu doprli do građana na lokalnom nivou, pa će građani prvi put biti u mogućnosti procjenjivati šta je konkretno učinila lokalna sredina u poboljšavanju njihovog položaja, ili koje su stranke uopšte doprinosile pokretanju inicijativa za ozbiljna raspravljanja o ekonomskim posljedicama korona-krize.

“Ako građani ne prepoznaju ovakve političke (ne)aktivnosti ili ako ne percipiraju efekte onih lokalnih sredina koje su poduzimale interventne i efikasne mjere i prije nego je federalna vlada, nakon izvjesnog kašnjenja, donijela korona-zakon s kratkoročnim fiskalnim efektima, onda je racionalni duh liberalne demokartije pomjeren za neku dalju budućnost”, zaključio je Kadrija Hodžić.

Profesor Kadrija Hodžić kaže i da, iako su ekonomske rasprave na lokalnom nivou u našim prilikama gotovo nepoznate, nekad nije bilo tako.

“U Tuzli su prije skoro pedeset godina imali jedinstven lokalni sukob ekonomskih mišljenja takvih razmjera da je jedna od sukobljenih grupa, tada okupljena oko Pašage Mandžića i profesora Saliha Bureka, pod optužbom za antikomunizam i nacionalizam – iako se radilo o posvećenim komunistima marksističke kritičke provenijencije, osuđena na dugogodišnje tamnovanje”, navodi profesor.

Ekonomski analitičar Damir Bećirović za Klix.ba kaže da, iako su ekonomska pitanja ključna u odnosu na interese pojedinaca, treba priznati da je ekonomija veoma rijetko u fokusu izbornih kampanja u našoj zemlji.

“Možemo za to kriviti i ekonomsku struku, jer sami ekonomisti izbjegavaju da nametnu u javnu raspravu ekonomske teme djelujući prilično oportuno spram politike. Stoga mislim da predstojeći lokalni izbori neće kroz kampanju stranaka postaviti na vrh prioriteta ekonomska pitanja. Iako se radi o lokalnim izborima, može se očekivati dominacija ideoloških tema uz ‘ad hominem’ nastupe spram političkih protukandidata. Možda će se pojaviti i teme vezano za pandemiju koronavirusa, prvenstveno iz zdravstvenog aspekta, jer niko nije, niti vlast, niti opozicija, u prethodnom periodu ponudio išta smisleno za pomoć i oporavak ekonomije”, zaključio je on.

Izvor: klix.ba