UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Kraj snova o prekrajanju bh. granica, EU objavila svoj ‘Non paper’: BiH se pomjera od Daytona ka Briselu…

Podijeli

U dokumentu, u koji je agencija Beta imala uvid, ističe se da integriranje Zapadnog Balkana u političke, sigurnosne i ekonomske interese EU-a predstavlja geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju

Na Zapadnom Balkanu Evropska unija i članice trebaju se zajedno zalagati za ubrzanje reformi, posebno kod vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi regija ostala čvrsto na strateškom evropskom putu, navodi se u radnom dokumentu za ovomjesečni sastanak šefova diplomatija EU-a.

U dokumentu, u koji je agencija Beta imala uvid, ističe se da integriranje Zapadnog Balkana u političke, sigurnosne i ekonomske interese EU-a predstavlja geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju.

U dokumentu “Non paper: Pojačano angažiranje EU-a na Zapadnom Balkanu”, koji je Vanjskopolitička služba EU-a (EEAS) proslijedila za sastanak, navodi se da proces eurointegracije Srbije i Crne Gore koji je u toku treba ubrzati, prenosi Aljazeera Balkans.

BiH – Pomjeranje od Daytona ka Briselu

Dvije zemlje moraju “povećati dinamiku svog reformskog programa, posebno u pogledu vladavine prava i uprave, te konsoldirati geopolitičku orijentaciju”.

Srbija i Kosovo, s obzirom da obje vlade sada imaju solidnu podršku biračkog tijela, trebaju iskoristiti priliku da postignu sveobuhvati sporazum o normalizaciji, jer nema vremena za gubljenje.

Po hitnom postupku je potreban napredak po pitanju vizne liberalizacije za Kosovo.

“Kosovo treba preduzeti odlučne reformske napore na provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju [SSP] i napretku dijaloga koji podržava EU kako bi mu se omogućio dalji napredak na evropskom putu”, navodi se u radnom dokumentu.

Za Bosnu i Hercegovinu piše da je napredak po pitanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od suštinskog značaja da se ta zemlja “pomjeri” od Daytona do Brisela.

Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se da je proces pristupanja EU-a pružio snažan podsticaj reformama i time demokratiji, stabilnosti i prosperitetu i da sada što prije treba početi pristupne pregovore s tim zemljama.

U dokumentu se ističe značaj dobrih susjedskih odnosa i iznalaženja konačnih, inkluzivnivnih i obavezujućih rješenja bilateralnih sporova i neriješenih pitanja iz prošlosti.

Aktivnosti nove američke administracije

Snažno prisustvo EU-a najbolji je način da se spriječi okretanje Zapadnog Balkana na drugu stranu i ukazuje na značaj posjeta EU zvaničnika i zajedničkih akcija s misijama/ambasadama/delegacijama EU-a.

Članice EU-a se trebaju dogovoriti da unaprijede saradnju s regijom oko osnovnih sigurnosnih pitanja “s više odlučnosti i na sistemski način, uključujuči na operativnom nivou”.

Ispituju se mogućnosti za pojačano zajedničko djelovanje na hibridne prijetnje, uključujući dezinformacije, oko saradnje u vezi obavještajnih pitanja, nabavke vojne opreme, PESCO, reforme sektora sigurnosti, vojne mobilnosti radi olakšavanja civilno-vojne pomoći regiji u slučajevima pandemije i prirodnih katastrofa.

“Članice EU-a moraju imati posebnu ulogu u zajedničkom rješavanju s partnerima pitanja koja se tiču ilegalne imigracije, borbe protiv organiziranog kriminala i nelegalne trgovine”, navodi se u dokumentu.

Nova američka administracija namjerava raditi na jačanju zajedničkih aktivnosti EU-SAD na Zapadnom Balkanu.

Uz promoviranje angažmana NATO-a u regiji, vanjska politika SAD-a zasniva se na pretpostavci da će EU konsolidirati jedinstvo Evrope i integrirati Zapadni Balkan.

Pravi partneri na globalnim izazovima

“SAD aktivno podržavaju taj proces i reforme u toku, ali također očekuju da će EU predvoditi i ostvariti tu viziju”, navodi se.

Uprkos opredijeljenosti za eurointegracije i velikoj finansijskoj i ekonomskoj pomoći, uključujući zbog pandemije, na Zapadnom Balkanu osjeća se duboko razočaranje u proces proširenja.

To je posljedica nedostatka odlučnih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju nakon odluke Vijeća EU-a iz marta 2020. godine o otvaranju pregovora, sporog napretka na EU putu Srbije i Crne Gore, spore provedbe ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine i SSP na Kosovu, kao i neizvjesnosti oko dijaloga Srbije i Kosova.

Glavni izazov je sposobnost Zapadnog Balkana da ispuni standarde i obaveze koje proističu iz članstva i efikasnosti EU-a da podrži potrebne reforme.

“Važno je zadržati najviši nivo političkog angažmana u regiji, osloboditi zajednički potencijal, raditi kao pravi partneri na globalnim izazovima i zajedno uobličavati zajedničku budućnost u EU kroz hitne i konkretne akcije”, navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Manji ekonomski i demografski efekti

Ekonomski i demografski efekti pune integracije regije bit će daleko manji nego kod prethodnih proširenja.

Bruto domaći proizvod (BDP) Zapadnog Balkana je manji od jedan posto BDP-a EU-a, a populacija je oko četiri posto populacije Unije.

Međutim, geopolitička korist za EU će biti značajnija, navodi se u dokumentu.

Značaj Zapadnog Balkana i jasnu evropsku perspektivu regije u potpunosti i nedvosmisleno više puta potvrdili su Vijeće EU-a, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i članice bloka na samitima EU – Zapadni Balkan u Sofiji i Zagrebu 2018, odnosno 2020. godine.

Izvor: (AJB/DEPO PORTAL/ad)