UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Mirko Šarović “zaboravio” prijaviti šest nekretnina u Beogradu

Podijeli

Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sa suprugom Stojankom ima dva stana, kuću i tri parcele u Beogradu.

Prema njenim riječima, ove nekretnine su stekli od 1997. do 2008. godine. Šarović ih nikada nije navodio u imovinskim kartonima, iako ih je prema važećim propisima bio dužan prijaviti. Imao je četiri puta priliku to uraditi: 2002. godine kada je bio član Predsjedništva BiH, 2012. i 2015. kada je imenovan za državnog ministra vanjske trgovine i 2018. kao zastupnik u državnom Parlamentu.

Stan na Dedinju jedina je nekretnina koju bračni par Šarović ima u suvlasništvu, dok su stan na Vračaru u centru Beograda, kuća i tri zemljišne parcele na Zvezdari uknjižene na suprugu.

Stan od 39 kvadrata se nalazi u trospratnoj zgradi, okruženoj zelenilom u mirnom kraju Dedinja – javnosti poznatom dijelu glavnog grada Srbije po raskošnim vilama i modernim zgradama u kojima žive poznate ličnosti. Prema zemljišnim dokumentima, oni ovaj stan imaju od 2006. godine. Prezime Šarović stoji na jednoj od pločica na interfonu.

On je poricao da sa suprugom ima ovu nekretninu, pokušavajući da izbjegne razgovor sa novinarkom Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Negiranje je nastavio i nakon što mu je novinarka pokazala dokumente o vlasništvu.

  • Sa njom nemam ništa, ja ništa – kratko je odgovorio, dodavši da u Srbiji i Beogradu na svom imenu nema imovine.

Šarović nije htio govoriti ni o drugim nekretninama koje njegova supruga ima u Beogradu, dodavši da u njeno ime ne želi govoriti. Međutim, Stojanka Šarović je, za razliku od supruga, priznala da zajedno imaju stan na Dedinju i da su ga kupili uz pomoć njegovog strica:

  • Tu nam je sin stanovao dok je studirao, dok se školovao gore. To je bilo najvećim dijelom i poklon od suprugovog strica koji živi već pedeset godina u Južnoj Africi.

Tvrdi da sada imaju dva stana i da su kuću sa zemljištem prodali. Prema njenim riječima, nekretnine u ovom gradu posjeduju još od kraja devedesetih godina, objašnjavajući da se ne može sjetiti tačnih godina kada su ih pojedinačno sticali i prodavali. O kupoprodajnim cijenama nije željela govoriti. Iz srbijanskog katastra su, također, odbili novinarima dostaviti ove podatke.

Godinama skrivana imovina u Srbiji

Kuća na Zvezdari bila je prva nekretnina koju su Šarovići stekli u glavnom gradu Srbije. Ovo naselje, jedno od popularnijih i mirnijih naselja u Beogradu, smješteno je blizu centra grada. U to vrijeme njen suprug je bio gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

Šarovićeva supruga je za CIN rekla da je kuću izgradila zajedno sa bratom. Prema njenim riječima, građena je tokom 1997. i 1998. godine pa je “poslije prešla na mene i onda sam ja prodala tu kuću”.

Uz ovaj objekat bile su i još tri parcele zemljišta. Ove nekretnine sve zajedno, kaže Stojanka, bile su površine nešto veće od 400 kvadrata. Iako se u zemljišnim knjigama i dalje vodi kao vlasnica, tvrdi da je svu imovinu na Zvezdari prodala, ali da zbog komplikovanih imovinsko-pravnih odnosa još nisu uknjiženi novi vlasnici.

Zajednički stan bračnog para Šarović u elitnom naselju Dedinje druga je nekretnina koju su stekli. Prema podacima Registra cijena nepokretnosti, dostupnih na stranici srbijanskog geodetskog zavoda, cijena kvadrata u ovom dijelu Beograda danas vrijedi najmanje 3.800 maraka.

Stojanka tvrdi da se lako može dokazati porijeklo novca kojim su kupili ovaj stan:

  • Najvećim dijelom su, to se može provjeriti i preko mog deviznog računa, tih nekih možda sedam-osam godina (…) gdje je novac dolazio za školovanje i za smještaj za rješavanje smještaja za starijeg sina, pošto stric nije imao djece.

Rekla je da ovaj stan sada izdaju.

Sljedeća kupljena nekretnina u Beogradu je stan na Vračaru. Stojanka kaže da su novac od prodaje kuće uložili u kupovinu ovog stana u kojem danas živi njihov sin. Nije mogla da se sjeti da li je kupljen 2006. ili 2008. godine. Stan je udaljen oko 150 metara od Hrama Svetog Save, najveće pravoslavne građevine u Srbiji. Zbog svog građevinskog i religijskog značaja koji hram ima, ova lokacija je jedna od najpopularnijih i najposjećenijih u gradu. Cijena kvadrata, prema podacima Registra cijena nepokretnosti, u ovom dijelu grada danas vrijedi u prosjeku 4.000 maraka.

Zakonska obaveza prijavljivanja imovine

Prema Izbornom zakonu BiH i Zakonu o Vijeću ministara BiH, svaki izabrani kandidat i državni ministar dužan je prijaviti ukupan iznos i izvor prihoda iz prethodne godine te svu imovinu: kuće, stanove, zemljišta, preduzeća, poslovne prostore i automobile.

Dužni su prijaviti i ušteđevinu, iznose na bankovnim računima, zatim vrijednosti dionica, obveznica kao i dugovanja. Osim svoju, izabrani političari su dužni u kartonima koje predaju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) prijaviti i imovinu članova najuže porodice.

CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartona niti je predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine.

CIN je prije dvije godine pisao da Šarović u imovinskom kartonu koji je predao CIK-u u martu 2019. godine nije prijavio ni kuću koju ima njegova supruga u Istočnom Sarajevu. Naveo je samo da posjeduje polovinu kuće u ovom gradu, ostale nekretnine je izostavio prijaviti.

Njegova supruga kaže da nije upoznata šta je navodio u imovinskim kartonima i da imovinu u Srbiji nema razloga skrivati:

  • Smatram da nije bilo nikakvog razloga da ne popuni.

Mirko Šarović je član SDS-a od osnivanja, a predsjednik stranke od 2019. godine. Tokom političke karijere bio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva, potpredsjednik pa predsjednik Republike Srpske, a zatim i član Predsjedništva BiH. Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown 2003. godine zabranio mu je političko djelovanje zbog nepoštivanja Dejtonskog sporazuma. Zbog optužbi za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja uhapšen je 2005. i godinu je proveo u pritvoru. Oslobođen je optužbi i od države je naplatio odštetu u iznosu od 100.000 maraka.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 2011. godine donosi odluku kojom mu dozvoljava politički angažman. Od tada je dva puta bio ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a od 2018. je zastupnik u Državnom parlamentu.

Izvor: faktor.ba