UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Politika

NEW YORK TIMES ALARMANTNO: Milorad Dodik, ogorčeni srpski nacionalist, pokušao je rastrgati multietničko tkivo bosanske države…

Podijeli

Kada je bh. agencija za lijekove u septembru pregledala kisik koji se prodavao bolnicama za liječenje oboljelih od COVID-19 u dijelu zemlje pod srpskom kontrolom, došla je do šokantnog otkrića: kisik je bio namijenjen samo za upotrebu u industrijskim strojevima, a ne na ljudska bića

Ali umjesto da pokuša ispraviti situaciju, Milorad Dodik, ogorčeni srpski nacionalist, umjesto toga pokušao je rastrgati multietničko tkivo bosanske države, krhku uniju koju je 1995. stvorila američka diplomatija iz olupine rata, piše novinar Andrew Giggins u New York Timesu.

Prvo, Dodik je najavio da stvara vlastitu agenciju za lijekove i povlači entitet, koji pokriva otprilike polovinu teritorija BiH, iz nadzora inspektora centralne vlasti.

Od tada je prijetio povlačenjem iz multietničkih oružanih snaga BiH i formiranjem vlastite, isključivo srpske vojske. On također želi izaći iz državne porezne agencije, njene obavještajne službe i pravosuđa, obećavajući da će ubrzati ono što on naziva “mirnim raspadom” bosanske države nastale mirovnim sporazumom sklopljenim 1995. u Daytonu, Ohio.

Optužbe za korupciju
Bosanskohercegovački istražitelji su pratili isporuke kisika do firme koju kontrolira jedan od bliskih političkih saveznika Milorada Dodika. Neki strani diplomati i suparnički političari vide njegove secesionističke prijetnje prvenstveno kao sredstvo za odvraćanje od optužbi za korupciju. Ali u regiji gdje je sjena rata posvuda, mnogi Bosanci strahuju da je mir u zemlji ugrožen.

“Neće biti mirno”, upozorio je Šefik Džaferović, jedan od tri člana Predsjedništva, od kojih je svaki izabran da predstavlja određenu etničku grupu. Sastavljena od različitih naroda i vjera, BiH je dugo bila žarište za veće požare.

Upravo je u Sarajevu, glavnom gradu BiH, tinejdžerski srpski nacionalist započeo Prvi svjetski rat ubistvom austrijskog prestolonasljednika u junu 1914. Tu su naizgled poremećene izjave psihijatra Radovana Karadžića najavljivale trogodišnje krvoproliće 90-ih. Ti balkanski ratovi su ostavili oko 140.000 mrtvih ljudi, uvukli ratne avione i vojnike NATO-a i stvorili jaz između Rusije i Zapada koji je ostao i danas.

Sada Sjedinjene Države i Evropska unija, kojoj se Bosna teži pridružiti, očajnički žele spriječiti da nova kriza eskalira u sukob ili da stvori vrstu političke nestabilnosti koju bi Rusija mogla iskoristiti. Rusija, koja želi spriječiti ulazak BiH u blok ili NATO, već je na strani Dodika.

Trvenja u Bosni su ukorijenjena u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995, u čijem su potpisivanju posredovale Sjedinjene Države. Sporazum je zaustavio borbe, ali je stvorio razrađen i vrlo nefunkcionalan politički sistem, sa slabom centralnom vlašću u kojoj etničke grupe dijele vlast. Trio izabranih članova Predsjedništva su Dodik koji predstavlja Srbe, Džaferović koji predstavlja Bošnjake, i Željko Komšić, etnički Hrvat.

‘Egzistencijalna prijetnja’
Dodik više od decenije diže buku o srpskoj secesiji, ali nikada prije nije izazvao ovakvu krizu. U izvještaju iz oktobra visoki predstavnik u BiH Christiana Schmidta iz Njemačke, situacija je opisana kao “najveća egzistencijalna prijetnja” opstanku zemlje od ranih 1990-ih.

Schmidt je u nedavnom intervjuu umanjio rizik od povratka krvoprolića i rekao da očekuje da će Dodik odustati od svoje prijetnje formiranjem zasebne vojske etničkih Srba.

Brojni Bosanci, međutim, opet su u strahu.

Kada se Schmidt sredinom decembra susreo s učenicima strukovne škole u Tuzli, gradu u kojem su različite etničke grupe u BiH živjele u skladu, više puta su ga pitali šta čini da spriječi rat.

Jedan student se prisjetio da su njegovi roditelji proživjeli užas sukoba u Bosni 1992-95 i upitao: “Možete li nam obećati da se ovo više neće ponoviti?” Drugi je rekao Schmidtu: “Jedva čekam da napustim ovu zemlju u kojoj se riječ ‘rat’ sve više koristi.”

Profesorica je pokazala fotografiju iz 1991. na kojoj je bilo desetak njenih tadašnjih učenika, koji su svi izgledali opušteno i sretno. Četvrtina njih je, rekla je, ubijena u borbama koje su počele nedugo nakon toga.

Odgovor na Dodikove provokacije
U Evropi je odgovor na Dodikove provokacije bio različit. Njemačka i Britanija razgovaraju o sankcijama. No autoritarni čelnik Mađarske Viktor Orban nedavno je posjetio Banju Luku, kako bi ponudio podršku Dodiku i obećao je staviti veto na svaki potez Evropske unije za uvođenje sankcija.

Prema Daytonskom sporazumu, BiH je podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju. Federacija je pak podijeljena na 10 “kantona”, svaki sa svojom vladom.

Mnogi Bošnjaci vide remetilačke radnje Dodika kao dokaz da se bosanskim Srbima nikada nije smjelo dopustiti Daytonskim sporazumom da ostanu u vlastitom entitetu u čijem su uspostavljanju učestvovali ljudi poput Karadžića i bivšeg zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, koji je u Haagu osuđen za genocid u Srebrenici u julu 1995. i druge zločine.

Ali Dodik i mnogi njegovi sljedbenici Srbi još uvijek negiraju ratne zločine koje su počinili etnički srodnici i umjesto toga sebe vide kao žrtve, kao što su to činili tokom rata. Oni sada tvrde da je nepravedno prema bosanskim Srbima nakon odluke prethodnika Schmidta u julu kojom je poricanje genocida zabranjeno. Zabrana se odnosi na sve etničke grupe, ali mnogi bosanski Srbi smatraju da je usmjerena na njih.

Mirko Šarović, čelnik srpske političke stranke suprotstavljene Dodiku, osudio je zabranu kao “ogromnu grešku”. U intervjuu je rekao da je to ohrabrilo ratoborne nacionaliste, ojačalo dosad opadajuću javnu podršku Dodiku i ohrabrilo ga da se upusti u “nepromišljenu avanturu” koja “nema šanse za uspjeh i ima ogroman potencijal da izazove sukob”.

Prijetnja koja bode u srce Daytona
Dodik je nekadašnji američki štićenik kojeg je Clintonova administracija 1998. hvalila kao “dašak svježeg zraka”. Sada, specijalni izaslanik predsjednika Bidena za regiju Gabriel Escobar naziva ga prijetnjom koja “bode u srce, udara u srce Daytona”.

Dodik je u oktobru upozorio da će se Srbi u Bosni “braniti svim snagama ako bude potrebno” i rekao da se na “naše prijatelje” – naime Rusiju i obližnju Srbiju – može računati da će odbiti svaki pokušaj NATO-a da ga obuzda.

Srbija, međutim, nije pokazala interes da ponovi svoju ulogu iz 1990-ih, kada je slala oružje i paravojne jedinice da podrže Srbe u Bosni. A koliko Rusija zaista podržava Dodika, nejasno je.

Prošlog mjeseca vratio se iz posjeta Moskvi tvrdeći da je dobio obećanje podrške tokom sastanka s predsjednikom Vladimirom Putinom. No Kremlj, koji obično najavljuje sastanke puno unaprijed, čekao je danima prije nego što je potvrdio da se to dogodilo. Tako su Dodika stavili na njegovo mjesto, tvrdivši da je Putinov “glavni događaj” tog dana bila “konferencija o uglju”, a ne Dodika.

Ipak, Kremlj je očito oduševljen što vidi BiH u neredu, s obzirom na to da su je Sjedinjene Države i Evropa nekada zagovarale kao primjer uspješne izgradnje nacije. Godinama je Putin upozoravao bivše komunističke zemlje istočne Evrope da su zapadna obećanja mira i prosperiteta šuplja.

Jesu li Dodikove prijetnje stvarne?
Veliko je pitanje jesu li Dodikove prijetnje stvarne ili su uglavnom političko pozorište da okupi svoju nacionalističku bazu uoči izbora u oktobru.

“Vjerovatno ni sam ne zna gdje sve ovo vodi”, rekao je Schmidt, dodajući da je bio na “opasnom i skliskom putu”.

Dodik je u četiri oka, kažu diplomati, naznačio da je njegov primarni interes držati državne tužitelje izvan svoje domene kako bi se eliminirao rizik da se vjerodostojni izvještaji o nevjerovatnoj korupciji ikada ozbiljno istraže – uključujući skandal oko industrijskog kisika za pacijente s Covidom.

Bosanskohercegovački zdravstveni istražitelj pratio je te pošiljke do firme sa sjedištem u Dodikovom rodnom gradu Laktašima, koju kontrolira bivši ministar unutrašnjih poslova RS-a.

“Sve je to politička igra, a politika u BiH samo je dimna zavjesa za prikrivanje zločina”, rekao je u intervjuu Aleksandar Zolak, šef Agencije za lijekove.

Ko Dodika može razotkriti?
Dodik zna da ga mogu razotkriti samo neovisne institucije i ljudi koji govore istinu, pa čini sve da ih uništi.

Međutim, Dodik je iskoristio trenutak da zaustavi centralnu vlast. Tri člana Predsjedništva bi se trebala sastajati svake dvije sedmice kako bi potpisala ključne prijedloge. Ali nisu se sretali, osim kada se Dodik pojavio s harmonikom i počeo pjevati srpske narodne pjesme u svom uredu sa grupom istomišljenika.

Od tada je odbijao ili ignorirao sve prijedloge iznesene njemu i njegovim kolegama.

“Dodik preživljava na sukobu”, rekao je Branislav Borenović, čelnik opozocione stranke iz RS-a. “Mrzi stabilnost jer onda mora objašnjavati zašto tako živimo”, rekao je dodajući da Dodik “igra na emocije svog naroda i ne mari za posljedice”.

“Čak i ako se Dodik samo igra politike”, rekao je Borenović, “njegove ludorije podižu strasti do opasnog stepena: ‘U zemlji od tri miliona ljudi uvijek se nađe pokoji idiot da zapali vatru’.”

Izvor: slobodna-bosna.ba