UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Svijet

Prije 35 godina zbog ovoga je drhtao svijet: Kako izgleda Černobil danas (VIDEO)

Podijeli

Autor: Agencije

Prije 35 godina, 26. aprila 1986. godine, u nuklearnoj elektrani “Vladimir Iljič Lenjin”, u blizini grada Pripjat u današnjoj Ukrajini, tada SSSR, došlo je do havarije na jednom od reaktora, a posljedice te, kako se smatra, najveće ekološke katastrofe u historiji nuklearne energije, naučnici još sagledavaju.

Zanimanje za Černobil i posljedice te nesreće ne prestaje, pa tako vlasti Ukrajine namjeravaju da brendiraju tu katastrofu i na području oko Černobila aktivno razvijaju turizam, a u bjeloruskom dijelu kontaminirane zone razmatra se mogućnost organizovanja lova na losove i jelene.

Analiza podataka prikupljenih tokom 35 godina, koju su proveli stručnjaci iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine i baltičkih zemalja, pokazuje, koju prenosi TASS, a koja se odnosi na posljedice havarije na životnu sredinu, pokazuje da se u većem dijelu kontaminirane teritorije ekonomske aktivnosti mogu obavljati bez ikakvih ograničenja kada je riječ o zračenju.

U izvještaju se navodi i da posebne mjere treba da ostanu na pojedinim dijelovima kontaminirane zone, gdje se registruju povećani nivoi zračenja.

Zaključak je da se tokom posljednjih 35 godina, situacija sa zračenjem znatno poboljšala u poređenju sa 1987. godinom, a površina zagađenog poljoprivrednog zemljišta smanjena je dva ili više puta. Otprilike isto poboljšanje situacije zabilježeno je u kontaminiranim oblastima koje pripadaju Bjelorusiji i Ukrajini.

Prostor oko Černobila, odakle su ljudi otišli, danas je jedinstveni rezervat flore i faune.

U februaru ove godine prvi zamjenik ministra zaštite životne sredine i prirodnih resursa Ukrajine Bogdan Boruhovski predstavio je u Kijevu kao brend zonu oko Černobila, a cilj je privlačenje turista.

Logotip zone je šestougao u obliku poklopca reaktora u Černobilu, formiran crnim zracima koji se odvajaju od centra.

Prema ideji autora, logotip će se mijenjati svake godine i zraci će biti sve tanji, a do 2064. godine, kada se očekuje da posljedice nesreće u Černobilu budu potpuno prevaziđene, potpuno će nestati.

Također, u bjeloruskom dijelu kontaminirane zone razmatra se mogućnost organizovanja lova na losove i jelene. Površina rezervata je 216 hiljada hektara, a on obuhvata područje oko 100 evakuisanih sela, u kojima je prije nesreće živjelo više od 20.000 ljudi. U rezervatu je već dozvoljen organizovani turizam i gosti mogu da posmatraju divlje životinje.

U analizi se navode i posljedice koje je po zdravlje ljudi u proteklih 35 godina imala ta katastrofa i ističe da u sistemu Nacionalnog radijaciono-epidemiološkog registra za 2020. godinu, među djecom rođenom posle 2000. godine, nema statistički značajne povezanosti između učestalosti urođenih oboljenja i doze zračenja kojoj su bili izloženi njihovi roditelji u periodu između 1986. i 2000. godine.

Zabilježena je, navodi se, veća učestalost kancerogenih oboljenja i smrtnosti od bolesti sistema cirkulacije kod onih koji su ulazili u zonu nesreće u periodu 1986-1987. godine.

Navedeno je da je 60 posto osoblja Černobila i vatrogasaca, koji su prvog dana primili doze zračenja opasne po život, nakon tri decenije bilo živo. U Rusiji su od osoba koje su bile pod nadzorom njih 54 umrle, a od njih je 28 umrlo za prvih 100 dana posle zračenja.

Također, stručnjaci ne sumnjaju da posljedice nesreće uključuju 134 slučaja akutne radijacione bolesti među zaposlenima u nuklearki i spasiocima, koji su bili najviše ozračeni.

U izvještaju se, međutim, ukazuje da, zahvaljujući provođenju zaštitnih mjera, nije bilo nijednog slučaja akutne radijacione bolesti među stanovništvom. Navedeno je i da je povećan broj slučajeva obolijevanja i smrti od leukemije među ruskim spasiocima u prvoj deceniji nakon nesreće, kao i učestalost karcinoma štitaste žlijezde među onima koji su u vreme nesreće bili djeca ili adolescenti, što je posljedica odsustva zabrane konzumacije mlijeka od životinja sa kontaminirane teritorije.

Izvor: raport.ba