UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

RAST CIJENA U BIH NATJERAO LJUDE U JAVNE KUHINJE

Podijeli

“Prošli mjesec nam je od svih primanja što je bilo, ostalo 30 maraka da kupiš nešto u kuću. Kada dođete ovdje na kuhinju, normalno da vam je velika pomoć hljeb kad dobijete, a kamoli još varivo. Nekad bude još nešto tih stvarčica koje se dobiju, šećer, jogurt, mlijeko”, priča Sead za RSE

Broj korisnika javne kuhinje u Banjaluci povećan je za oko 40 posto u proteklih šest mjeseci. U ovoj kuhinji se svakodnevno spremi oko 600-700 obroka, a vikendom i više od 1.000. Obroke dijele svakog dana od 11.00 do 14.00 sati.

“Primijetio sam da je broj korisnika povećan, čak su mi i žene iz kuhinje rekle da moramo povećati proizvodnju hrane na dnevnom nivou, takođe i na sedmičnom”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva”, u čijem je sastavu javna kuhinja “Obrok ljubavi”.

Među korisnicima je i Stoja, koja u ovu javnu kuhinju po obroke dolazi već četiri godine. Dođe, kako kaže, da pojede “nešto skuvano” i uzme hljeb.

“Imam 210 maraka, to mi je posve malo, dok dam za lijekove, za račune, ostane mi nešto malo za hranu. Da se nisam ovdje udružila, napatila bih se malo više”, kaže uz osmijeh Stoja.
Slična situacija u Sarajevu i Tuzli

Među korisnicima jedne od javnih kuhinja u Sarajevu je i Sead, koji ima suprugu i petero djece. Usluge javne kuhinje koristi već tri godine.

“Prošli mjesec nam je od svih primanja što je bilo, ostalo 30 maraka da kupiš nešto u kuću. Kada dođete ovdje na kuhinju, normalno da vam je velika pomoć hljeb kad dobijete, a kamoli još varivo. Nekad bude još nešto tih stvarčica koje se dobiju, šećer, jogurt, mlijeko”, priča Sead za RSE.

I u Narodnoj kuhinji Stari Grad u Sarajevu primijetili su da se broj korisnika povećao, kaže za RSE Amir Radeljaš, upravnik ove kuhinje, i to za otprilike 10 posto otkad je počela pandemija virusa korona. Osim toga, dodaje, u posljednjih nekoliko mjeseci dolazi im veliki broj ljudi koji se raspituju kako da postanu korisnici javne kuhinje.

“Mnogo je ljudi ostalo bez posla. Ljudi dolaze svaki dan i pitaju kako da ostvare pravo na topli obrok. Zbog poskupljenja, od minimalnih penzija ili nekih minimalnih nadoknada od 100-120 maraka, ljudi ne mogu da plate režije, a ne da žive normalno. Znači, alternativa su im kuhinje u Sarajevu”, priča Radeljaš.

Narodna kuhinja Stari Grad ima oko 630 korisnika, koji svakodnevno dolaze po svoj obrok, a izvjestan broj obroka odvoze na kućnu adresu.

Situacija nije mnogo bolja ni javnoj kuhinji u Tuzli, trećem najvećem gradu u BiH, priča za RSE Mensura Husanović, direktorica Regionalnog odbora humanitarne organizacije “Merhamet” Tuzla. U okviru ove organizacije radi Narodna kuhinja “Imaret”.

Husanović ističe da su krajem decembra prošle godine imali 2.400, korisnika, a da je sada taj broj porastao na 2.624.

“Razlog povećanja broja korisnika je poskupljenje osnovnih životnih namirnica”, kazala je, napominjući da u posljednjih 15 dana imaju i dodatnih 70 obroka dnevno.

Obroke nakon kuhanja dijele na ukupno 20 punktova, od toga 17 u Tuzli, te tri u Kalesiji, Gračanici i Lukavcu, mjestima u blizini Tuzle.

Takođe, napominje da imaju i novih 50 zahtjeva porodica za dostavu paketa sa hranom.

Ističe da su im poskupljenja otežala nabavku namirnica za pripremu obroka.

“Trenutno imamo namirnica za određeni broj dana, ali panika me hvata šta u narednom periodu, gdje nabaviti ako ostane ovakva situacija, jer je zbog poskupljenja ograničena kupovina svih osnovnih životnih namirnica u veleprodaji”, pojašnjava ona.
Kako se finansiraju javne kuhinje?

Javna kuhinja Udruženja “Mozaik” u Banjaluci opstaje uglavnom zahvaljujući donacijama firmi i građana. Pomaže im i Grad Banja Luka sa iznosom od 9.500 maraka godišnje, što je, kako kaže Miroslav Subašić, jako malo.

“Da nema firmi i ljudi dobrog srca koji pomažu donacijama, ne znam kako bi opstali”, ističe, dodajući da im pekare daju hljeb koji im preostane, a firme hranu kojoj je istekao rok.

Naglašava da je sada zbog poskupljenja mnogo teže kupiti sve što je potrebno za jedan obrok.

“Uzmite da nama treba 120 kg krompira za jedan obrok. Mi smo dobijali vreću po 2 marke, 2,5 marke ili džabe, a danas vreća krompira od 10 kg košta 13 maraka”, pojašnjava on.

Javnu kuhinju u sarajevskoj opštini Stari grad finansira Kanton Sarajevo. Imaju i donacije građana i firmi. Hrane za pripremu obroka, kaže, imaju dovoljno.

“Kanton je svaki mjesec obezbijedio za svakog korisnika sve, a imamo i dosta donatora koji daju hranu, svježe voće, povrće, konzervirano, piletinu, junetinu, dobijamo i dosta kurbana”, pojašnjava Amir Radeljaš, upravnik kuhinje.

Radeljaš poručuje da su vrata njihove narodne kuhinje otvorena, te da će pomoći svima koliko mogu.

“U narednim mjesecima neka je Bog na pomoći narodu koji nema, vrata su im otvorena, pa neka se prijave. Imaće topli obrok dnevno, neće, ono što se kaže, umrijeti od gladi”, kazao je.

Narodna kuhinja “Imaret” u Tuzli finansira se jednim dijelom iz budžeta Tuzlanskog kantona, što pokriva oko 30 posto ukupnih troškova kuhinje. Ostalo su donacije firmi i pojedinaca s područja Tuzlanskog kantona.

Husanović ističe da će od Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak ovog kantona zatražiti dodatna sredstva, jer, iako su im povećali budžet kuhinje za 100.000 maraka, ni to, kaže, neće biti dovoljno da pokriju sve svoje troškove.
Konstantan rast cijena

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u toku 2021. godine zabilježen je ukupan rast cijena od 6,4 posto.

Prema mjesečnim podacima Agencije, od jula do decembra 2021. godine, porasle su cijene brašna, šećera, ulja, hljeba, riže, piletine i crvenog mesa, ali i drugih namirnica.

Tako je cijena hljeba sa 2,3 maraka po kilogramu u julu 2021. porasla na 2,6 maraka. Ulje trenutno košta 3,40 maraka, a kilogram brašna a u prosjeku 1,90 KM.

Cijena crvenog mesa, konkretno kilograma junetine, zabilježila je najveći porast. Od 13,5 maraka po kilogramu, koliko je ona iznosila u julu, sada građani BiH prosječno plaćaju skoro 15 maraka kilogram.

Više od polovine stanovništva BiH na rubu siromaštva

Po zvaničnim podacima, oko 14.000 građana u BiH hrani se u javnim kuhinjama.

BiH, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, broji oko 3,5 miliona stanovnika. Od toga je, prema podacima državne Agencije za statistiku objavljenih krajem decembra 2021. godine, 229.000 nezaposlenih građana BiH.

Zvanični podaci kažu i da je prosječna plata u oba bh. entiteta, Federaciji BiH i Republici Srpskoj u toku 2021. godine dostigla 1.000 maraka. No, to je i dalje mnogo manje od potrošačke korpe.

Minimalne zakonom zagarantovane plate u oba entiteta iznose tek pola prosječne plate.

Po podacima Ujedinjenih nacija, svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu, dok je više od polovine stanovništva na rubu siromaštva.

Izvor: crna-hronika.info