UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Svijet

Rusija gomila trupe na granici s Ukrajinom, tenkovi idu prema Krimu: ‘Sukob nije isključen‘

Podijeli

Šta se to događa na rusko-ukrajinskoj granici? Je li to tek kremaljsko prijeteće i upozoravajuće zveckanje oružjem ili je na djelu realna mogućnost novog rata na postsovjetskom području? Naime, kako tvrde iz ukrajinskog Generalštaba, a to potvrđuju i zapadni obavještajni izvori, Rusija gomila svoje vojne snage uz ukrajinsku granicu (Voronjež, Brjansk, Rostov) te povećava brojnost svojih trupa na 2014. godine anektiranom poluotoku Krimu, piše Jutarnji list.

No, iako Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kaže da Rusija “ima pravo premještati svoje trupe po svom teritoriju kako joj se prohtije” te kako ruska vojska nije prisutna u separatističkim proruskim ukrajinskim odmetnutim pokrajinama Donjeck i Lugansk jer je to “unutarnji ukrajinski problem”, stvari nisu baš tako benevolentne kako ih Moskva želi prikazati.

Naime, glavni Putinov diplomat Sergej Lavrov u emisiji državne televizije “Velika igra” poručio je Kijevu da se igraju opstankom države. “Oni koji maštaju o razbuktavanju rata na Donbasu (tu Lavrov, naravski, ne misli na Rusiju, nego na Ukrajince) mogu uništiti Ukrajinu.” Lavrov je time jasno poručio što zapravo Kremlj smjera u slučaju novih ratnih sukoba na istoku Ukrajine.

Istodobno je i ministrica vanjskih poslova fantomske promoskovske tvorevine Donjeck Natalija Nikonorova optužila Kijev da “želi isprovocirati sukob”. Podsjetimo da su prije nekih sedmicu na liniji razgraničenja poginula četvorica ukrajinskih vojnika.

‘Demonstracija sile’
Rusija je nedavno imala vojne manevre “Zapad 2021” uz ukrajinsku granicu te na Krimu, ali nije povukla svoje snage, a kako tvrdi zapovjednik ukrajinske vojske Ruslan Homčak, čak dovodi i nove trupe.

I dok New York Times govori o četiri hiljade ruskih vojnika skoncentriranih uz granicu s pobunjeničkim područjima (to je, kažu vojni analitičari, brojnost s kojom s baš i ne ide u rat), general Homčak govori o 28 bataljona na granici, uz podatke da bi im se trebalo priključiti još oko 25 (!) bataljuna te da je na Krimu stacionirano još dodatnih 32,7 hiljada vojnika, a da je stiglo i dodatnih šest podmornica koje mogu nositi nuklearne projektile. Prema njegovim podacima, pobunjenička vojska raspolaže s 28 hiljada vojnika te je tamo i dvije tisuće ruskih instruktora i savjetnika, a zadnjih je dana dopremljeno 19 hiljada tona goriva i 355 tona razne municije i granata, dok su se na portalima pojavile snimke tenkova i borbenih vozila koje se prebacuju na Krim, preko mosta kojim je spojen s Rusijom.

Američke snage u Evropi povećale su stupanje svoje borbene spremnosti s “mogućeg sukoba” na “potencijalno izbijanje sukoba”. Ruski vojni analitičar Aleksandar Goljc rekao je za rusku redakciju Deutsche Welle da su sadašnji potezi Kremlja na granici s Ukrajinom “demonstracija sile”, ali da ne može posve isključiti niti mogućnost da “dođe do ratnih djelovanja”.

Dakle, stvari oko Ukrajine se opasno radikaliziraju, kao odgovor Rusije na sve žešće ekonomske sankcije, određenu političku izoliranost te najlošije odnose s EU i SAD-om od pada Berlinskog zida. Naime, Rusija se osjeća sada stjerana u kut, a u toj situaciji, kako je znao reći i predsjednik Vladimir Putin – sve je dozvoljeno jer je to borba za preživljavanje.

Pat-pozicija
Prema Goljcu, nove napetosti s Ukrajinom su s jedne strane “bildanje mišića”, ali i na taj način želi oslabiti pritisak Zapada koji se pojačao zbog brutalnog obračuna s opozicijom unutar Rusije (zatvaranje Navaljnog, onemogućavanje bilo kakvog nekontroliranog opozicionog djelovanja) i skretanje pažnje s tih unutarnjih problema.

Moskva očito sada želi “izbacivanjem” Ukrajine u prvi plan, čak do mogućnosti ratnog sukoba, skrenuti pažnju sa svojih unutarnjih problema (podsjetimo da Putin i njegova vladajuća Ujedinjena Rusija imaju najniži rejting u zadnjih desetak godina, a očekuju ih parlamentarni izbori u septembru) te ponovne političke “mobilizacije” stanovništva oko Putina, ali i pokazivanje zuba Zapadu, da su spremni izazvati međunarodnu krizu, ako se oni i dalje budu petljali u pitanja ljudskih prava i političkih sloboda kod njih doma.

Osim toga, Rusija nije odustala od svog političkog utjecaja na Ukrajinu, pogotovo sada kada je zatalasalo i u Bjelorusiji gdje je njihov politički proteže Lukašenko u određenoj pat-poziciji, a te dvije zemlje predstavljaju ključni strateški okvir za Rusiju, kao povijesnu i značajnu “tampon” i zaštitničku zonu prema Zapadu i širenju NATO-a i EU. Rusija sigurno nije ostala ravnodušna na najave nove američke administracije da Ukrajinu ponovno stavi u svoje prioritete te na poruke da će se Washington brinuti za “opstojnost ukrajinske države i državnosti”, pa daljnja destabilizacije Ukrajine, a mogućim izbijanjem ratom, i cijele regije istočne Evrope, Rusija šalje neminovnu poruku da je se pusti na miru i ne “čačka” previše u ono što ona smatra svojim unutarnjim stvarima.

Destabilizacija EU
Evropa je svakako uznemirena ovim apokaliptičnim najavama, jer uz još uvijek bezuspješnu borbu s pandemijom korone, koja utječe na političke i ekonomske prilike, svakako joj ne trebaju napetosti na njezinim krajnjim granicama. Pogotovo kada se iščitavaju poruke koje šalje Lavrov, a one su tek megafonske objave onoga što dolazi iz Putinova antipamdemijskog bunkera u podmoskovskom Novom Ogorjovu, a svode se na to da “Rusija ide do kraja ako ju se izazove”, a sada je u stanju kada se nalazi pod neprestanom baražnom vatrom zapadnjačkih prigovora, sankcija i odbacivanja, što Moskvu silno živcira.

Trenutno ukrajinska kriza dodatno komplicira ionako katastrofalne odnose na relaciji Moskva – Bruxelles, a pogotovo Moskva – Washington. Ruska taktika je sada stavila sve na jednu kartu i kao da poručuje – zar želite daljnju destabilizaciju ionako nestabilne EU zbog nepouzdane Ukrajine koja može izazvati velike neprilike u prvom redu za Europu?

Uz to, ne treba zaboraviti da u slučaju jačanja napetosti između Rusije i Ukrajine to bi se odrazilo i na “plinski biznis”, odnosno opskrbu ruskim plinom, pogotovo ako ne proradi plinovod Sjeverni tok 2, nad kojim visu Damoklov (Bidenov) mač jer kroz Ukrajinu trenutno još uvijek prolazi najviše ruskog plina za potrebe Evrope. Situacija je vrlo napeta, iako, kako kaže Goljc, osim opasnog talambasanja oružjem i ratobornim izjavama, prije kraja maja, kada će se “osušiti” stepa i postati prohodna, ne treba očekivati da bi se išta konkretno moglo dogoditi. No, da Evropa ulazi u jedno nemirno razdoblje i više je nego evidentno.

Izvor: raport.ba