UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Sad je jetsetterima dobra i BiH: Statusni simbol dosad je bilo skijanje po Italiji, Francuskoj, Austriji… Eh, što se izokrenu!

Podijeli

www.vecernji.ba

Po istom receptu kako je Hrvatska u vrijeme COVID-a organizirala uspješnu ljetnu sezonu, tako sada BiH pokušava organizirati zimski turizam. Dok se svi zatvaraju, BiH je ostala poprilično otvorena. Preko granice ulazi se samo s putovnicom. Bez testova. Zato mnogi skijaši, umjesto u Italiji, Sloveniji, Francuskoj ili Austriji, ovogodišnji zimski odmor provode na tamošnjim planinama. Privlače ih i poprilično liberalne koronamjere. Vlasti u BiH za skijališta nisu uvodile previše dodatnih ograničenja. Na snazi su jedinstvena pravila koja vrijede za sva javna okupljanja.

Na planinama se tek trebaju poštovati mjere ograničenja broja osoba u gondolama i sjedežnicama, razmaka u redovima i obveznog nošenja zaštitnih maski. Treba provoditi redovitu dezinfekciju, a u ugostiteljskim objektima na planinama vrijede mjere kao i drugdje. Bitna razlika u odnosu na prethodne godine jest samo to što nema masovnih zabava. A postoji i preventivno testiranje na nekim planinama.

I s takvim labavim pravilima ponašanja broj oboljelih od COVID-a čak pada. Oni zdravi ili s antitijelima po dodatno ojačanje imuniteta pohrlili su u planine. Uz domaće, to je privlačno odredište i za goste iz susjednih i europskih država.

Oni naviknuti na visoke standarde iznenađeni su poprilično solidnim uslugama ski-centara u BiH. Proteklih godina mnogo se ulagalo u infrastrukturu, skijaške staze, izgradnju novih i modernizaciju postojećih hotela. Usto, i cijene usluga puno su niže. Dnevne i tjedne ulaznice i druge smještajne usluge bitno su jeftinije u usporedbi s cijenama razvikanih europskih skijališta.

Veliki doprinos zimskom turizmu dale su Zimske olimpijske igre 1984. godine u Sarajevu. Tada su uređena skijališta na Jahorini, Igmanu i Bjelašnici te bob-staza na Trebeviću. Rat je zaustavio razvoj planinskog turizma. Međutim, u proteklih desetak godina planine koje se sad nalaze u dvama entitetima, Jahorina i Trebević u RS-u, a Bjelašnica i Igman u Federaciji, ponovno su oživjele. Prepune su turista, osobito iz susjednih država.

Uz sarajevske planine, jednako su popularna skijališta: Kupres, Blidinje, Vlašić, Raduša, Ostrelj, Kozara, Rostovo, Rujište, Ponijeri, Vranica… Sva ona imaju više staza za skijanje i snowboarding (daskanje na snijegu) nego BiH autocesta. Jahorina ima 25 kilometara, Bjelašnica 14, Kupres 13…

Prirodni potencijal i priliku, koja se stvorila zbog masovnog lockdowna u većini europskih zemalja, bh. skijališta odlučila su iskoristiti na još jedan dosad neviđen način. Ski-centri na Jahorini, Bjelašnici, Vlašiću i Ravnoj planini (Pale) dogovorili su da iste ski-karte vrijede za sva četiri skijališta. To znači da će skijaši s istom propusnicom do kraja sezone moći uživati na više planina. U vremenu restrikcija, kada je i odlazak u susjednu općinu privilegij, ovakva sloboda kretanja na planinama u BiH pravi je raritet.

Pandemija koronavirusa turizam u svijetu općenito je bacila na koljena, ali podaci s nekih planina u BiH govore da im je i protekla ljetna sezona bila rekordna. Brojna ograničenja kretanja u gradovima, stalni pozivi na održavanje distance i izbjegavanje gužvi specifičnih za urbane sredine nagnali su mnoge da svaki slobodan dan iskoriste za bijeg u prirodu. A nabrojene i brojne druge planine jasno pokazuju da je, izuzev krajnjeg sjevera (Posavina) i juga (Neum), iz gotovo svih gradova u BiH u roku od sat vremena moguće doći na planinski zrak. Rijetki su oni koji to u prošloj godini nisu doživjeli.

Zanimljivo je da i domaći zaljubljenici u zimske radosti tek sada otkrivaju ljepote svojih planina. Pripadnicima jet seta nije bilo “in” posjećivati ih prije. Statusni simbol bilo je skijanje u Austriji, Švicarskoj, Francuskoj… Sada kada je Hrvatska, odnosno EU, zatvorila granice, u BiH su svi, pa i jetsetteri, prisiljeni ostati doma. Tako mnogi u koroni upoznaju svoje obitelji, ali i prirodne ljepote svoga kraja. Nakon što su otkrili krasna ljetna izletišta i kupališta na rijekama i jezerima, naviknuli se na more u Neumu, stigla je zima. Iz nje su izronile zimske ljepotice. Idiličan prizor kakvom se svi dive. Uz bajkovito ozračje, nedostaje samo ime neke europske države.

Međutim, kako svaka medalja ima dvije strane, tako i trenutačno povećan, rekordan broj turista na planinama BiH može donijeti lanjsku europsku koronareprizu. Tada su talijanska i austrijska skijališta bila rasadnik virusa. Bilo bi pogubno kada bi se to ove godine, u želji za zaradom od zimskog turizma ili zbog nepridržavanja epidemioloških mjera, dogodilo i BiH. Takvo proklizavanje skupo bi se platilo.

Prednost 2021. jest to što su mnogi turisti razvili antitijela. Naučili smo se i na distancu i poštivanje drugih epidemioloških mjera. Osim toga, na skijalištima je i čist zrak.

Zato ipak treba poslušati Bijelo dugme: “Hajdemo u planine, jer tamo nema zime!” Nadati se, ni korone.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Izvor: (DEPO PORTAL/ad)