UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

SCHMIDT TRAŽI VEĆI BROJ MEĐUNARODNIH VOJNIH SNAGA U BIH: IMA LI MJESTA STRAHU OD RATA?

Podijeli

Da li postoji opravdana bojaznost od novih oružanih sukoba u BiH, ima li potrebe za povećanjem međunarodnih vojnih snaga unutar BiH i da li bi osnivanje vojske Republike Srpske bio direktan udar na državu i korak ka otcjepljenju – sve su ovo teme o kojima se uveliko raspravlja kako unutar BiH, tako i u regionu, ali i u međunarodnim krugovima.

I dok srpski član Predsjedništva i lider SNSD, Milorad Dodik, i predstavnici Republike Srpske uvjeravaju kako do rata neće, ne smije i ne može doći, dio građana iz oba entiteta je zabrinut stalnim pominjanjem oružanih sukoba, a istu zabrinutost dijele i brojni analitičari, ali i dobar dio međunarodne zajednice.

Da je situacija u BiH dovedena do usijanja, u svom izvještaju upućenom u Savjet bezbjednosti UN upozorio je i visoki predstavnik Kristijan Šmit koji, prema pisanju britanskog lista Gardijan, traži dodatno pojačanje međunarodnih mirovnih snaga u BiH.

Gardijan je, citirajući Šmitov izvještaj, naveo da ukoliko “srpski separatisti” izvrše prijetnju povlačenjem iz Oružanih snaga i stvore vlastitu vojsku, to automatski traži angažovanje dodatnih međunarodnih trupa u BiH.

U izvještaju se upozorava da se BiH suočava sa “najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu”, kao i da Dodikove najave o povlačenju Republike Srpske iz državnih institucija, te o traženju pomoći od “prijatelja”, u slučaju ako to bude potrebno, predstavljaju “prijetnje koje su jednake otcjepljenju”.

– Ovo je jednako otcjepljenju bez proglašavanja istog – napisao je Šmit.

Naglasio je kako Dodikovi postupci “ne samo da ugrožavaju mir i stabilnost zemlje i regije, već – ukoliko međunarodna zajednica na njih ne odgovori – oni mogu dovesti do poništavanja samog Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

U izvještaju se upozorava i na mogućnost sukoba između državnih policijskih agencija i policije Republike Srpske.

Ovo je samo dio Šmitovog izvještaja koji je napisan na 34 strane, a u kojem upozorava da bi povlačenje Republike Srpske iz zajedničke vojske, pravosuđa, sistema indirektnog oporezivanja i drugih institucija, značio “vraćanje sata unazad i poništavanje teško stečene reforme u posljednjih 26 godina”.

Vlast Republike Srpske je Šmitov izvještaj ocijenila nekorektnim, te odbacila navode iz njega.

Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik, poručio je da je riječ o “propagandnom pamfletu koji je napisan u korist muslimana, a vrvi od izmišljotina, podmetanja krivice i nedorečenosti”.

– Šmit je okupator. Nema nikakve nadležnosti. Njegov dokument niko neće usvojiti. Izvještaj su pisali Bošnjaci u Sarajevu – rekao je Dodik.

O Šmitovom izvještaju koplja su se lomila i u samom sjedištu Savjeta bezbjednosti UN gdje su se vodili intenzivni pregovori između Rusije i SAD o tome da li će mu uopšte biti dozvoljeno da se obrati i pročita izvještaj.

Razlog za sazivanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN u stvari je produženje mandata misije EUFOR u BiH, u kojoj trenutno učestvuje 700 vojnika.

Profesor na Fakultetu bezbjednosti u Beogradu, Zoran Dragišić, poručuje da BiH nije na ivici nikakvog rata, a posljednja dešavanja i blokade ocijenio je kao političke igre koje idu na štetu građana.

– Ne mislim da u ovom trenutku postoji neka velika opasnost od oružanih sukoba, jer ne znam ko bi bili akteri u tim sukobima. Unutar BiH trenutno ne vidim formacije koje bi mogle da naruše bezbjednost – ističe Dragišić za Srpskainfo.

Dodaje da od rata nema ništa i da je potrebno malo više strpljenja sa sve četiri strane u BiH – srpske, hrvatske, bošnjačke, ali i od strane visokog predstavnika, kako bi se tenzije smirile.

Dragišić vjeruje da su krizu u BiH izazvale loše procjene i “pumpanja nekakvog političkog, možda čak i personalnog problema koji postoji između Dodika i Šmita”.

– Mislim da Šmit ovim izvještajem vraća Dodiku za to jer ga ovaj ne priznaje za visokog predstavnika. Odnos između njih dvojice od samog početka nije dobar i najgore je to što se sve to sada reflektuje na odnos visokog predstavnika prema Srpskoj. To nije dobro. Nije Dodik Republika Srpska niti je Šmit međunarodna zajednica. I jedan i drugi obavljaju veoma važne i odgovorne funkcije i nije dobro da se njihovi lični sukobi prelivaju na Republiku Srpsku – upozorava Dragišić.

Na pitanje čemu strah u međunarodnoj zajednici od osnivanja Vojske Republike Srpske, Dragišić ističe da bi to bilo direktno ugrožavanje suvereniteta BiH.

– Ne postoji država sa dvije vojske. To nigdje na svijetu nije bilo niti može biti. To bi bilo ugrožavanje suvereniteta BiH i otud taj strah od osnivanja VRS i pozivanje na dodatno angažovanje međunarodnih trupa u BiH – objašnjava Dragišić.

On ističe kako ne vjeruje da će Srpska osnovati svoju vojsku, kao što ne vjeruje da će doći do otcjepljenja Republike Srpske od BiH.

Kada bi se to desilo, kako navodi Dragišić, to bi izazvalo ogromne bezbjednosne probleme. On ističe da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, bio potpuno jasan kada je rekao da Srbija, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, podržava teritorijalni suverenitet BiH, ali najsnažnije podržava RS.

Dragišić ističe da ne zna na koga Dodik misli kada kaže kako će pozvati “prijatelje” da brane Srpsku jer je njen jedini pouzdani prijatelj Srbija.

– Srpska nema drugog prijatelja osim Srbije – upozorava Dragišić.

On kaže da Vučić ima vrlo racionalan i izbalansiran stav po pitanju BiH. Srbija će, dodaje Dragišić, snažno podržati Republiku Srpsku i srpski narod, ali nikada neće podržavati nečiji politički avanturizam.

– Bojim se da ne dođe do neke vrste raskola na način da Dodik počne da vodi politiku koja nije usaglašena sa Srbijom. To ne bi bilo dobro ni za Republiku Srpsku ni za Srbiju, a najveću cijenu bi platili građani. Najprirodnije bi bilo da Beograd i Banjaluka imaju jedinstven stav po svim pitanjima. Ne bi bilo dobro da Dodik zastupa određene političke stavove koji nisu usklađeni s Beogradom i da se onda poziva na podršku prijatelja. Neće Srbija podržati svakakav politički avanturizam. Srbija je stabilna, normalna država koja ima racionalno rukovodstvo, koje zna šta se u politici može, a šta ne – poručuje Dragišić.

Profesor Ilija Životić sa Instituta za bezbjednost Fakulteta FIM poručuje da se ne smije dozvoliti da dođe do bilo kakve nestabilnosti na Balkanu, jer bi to sve države regiona vratilo nepovratno u prošla vremena iz kojih su svi izašli sa ogromnim žrtvama i uništenim privredama.

– Nadam se da do nikakvog novog oružanog sukoba neće biti i predlažem svim liderima balkanskih država da se ugledaju na Srbiju i predsjednika Vučića koji su primjer kako se za samo 7-8 godina država može preporoditi kada se vodi odgovorna politika. Ekstremne i populističke izjave i prijetnje ne otvaraju nova radna mjesta i ne podižu standard građana već samo marljiv rad i zalaganje, a Srbija je bez lažne skromnosti svijetli primjer navedenog u ovom dijelu Evrope – kaže Životić za Srpskainfo.
Mazanje očiju javnosti

Politička analitičarka Ivana Marić poručuje da je priča o ratu “mazanje” očiju i skretanje pažnje javnosti sa stvarnih problema.

– Nemoguće je da dođe do nekih većih sukoba u BiH jer nemamo sredstava za ratovanje. Nemamo zaliha hrane, nemamo oružja, nemamo građana koji bi ratovali. Ta priča samo služi vladajućim političkim strukturama da skrenu pažnju javnosti i međunarodne zajednice sa stvarnih problema – ocjenjuje Marićeva za Srpskainfo.

Ona ističe da su građani, nažalost, nasjeli na te priče i više ne pričaju o aferama, neimaštini i drugim problemima, već svi pričaju o ratu.

– Nije mi jasno da je i međunarodna zajednica nasjela na te spinove naših političara – kaže Marićeva.

Izvor: crna-hronika.info