UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Region

Sigurnosne službe raspolažu informacijama: Hrvatski predsjednik Zoran Milanović i njegovi savjetnici u kontaktu sa obavještajcima ruskog GRU-a i SVR-a

Podijeli

Milanovićev savjetnik Orsat Miljenić je, prema informacijama sigurnosnih agencija, imao kontakt sa Dmitry Mokrovim, potpukovnikom ruske službe GRU. Miljenić ignorisao upite Istrage o njegovim vezama sa ruskim špijunima. Predsjednik Milanović ranije je odlukovao bivšeg ruskog ambasadora u Hrvatskoj. Zoran Milanović je postao zvijezda ruskih medija.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović imao je, tokom novembra i decembra prošle godine, direktne konakte sa pripadnicima ruske vanjske obavještajne službe SVR-a. Ruski obavještajci su vjerovatno djelovali pod lažnim imenima Igor Križajev i Andrej Svesotov. Osim toga, Milanovićev savjetnik Orsat Miljenić je imao kontakte i sa Dimitrijem Mokrovim, potpukovnikom ruske vojne obavještajne službe GRU koji je proteklih godina službovao u Ambasadi Ruske Federacije u Beogradu.

Istraga.ba u petak je ujutro pokušala stupiti u kontakt sa Milanovićevim savjetnikom Orsatom Miljenićem. On, međutim, nije odgovarao na naše pozive, ali ni na poruke koje smo mu poslali. Uglavnom, ostat ćemo uskraćeni na odgovore na pitanja – da li Orsat Miljenić poznaje osobu po imenu Dmitry Mokrov, da li je upoznao ikada ljude koji su se predstavili kao Igor Križajev i Andrej Sesotov, da li je 28. februara ove godine planirao put u Beograd kako bi se sreo sa Nikolajem Patruševim i da li je, prilikom Milanovićeve posjete Kosovu, u decembru prošle godine, imao kontakt sa državljanima Ruske Federacije.

Prema dokumentima nekoliko sigurnosnih agencija (jedan od izvještaja je nastao u januaru 2022.), predsjednik Republike Hrvatske i njegovi saradnici u stalnom su kontaktu sa ruskim zvaničnicima. Tako je, prema tim dokumentima, ruski ambasador u Hrvatskoj Aleksandar Nesterenko u diplomatskim krugovima navodio da “predsjednika RH smatra velikim prijateljem Rusije i zagaovornikom njenih interesa na Blakanu”, te da mu (Zoranu Milanoviću) Rusija daje neupitnu podršku u njegovom poltičkom djelovanaju i radu, posebno na jačanju rusko-hrvatskog prijateljstva i zagovaranju zajedničkih rusko-hrvatskih interesa na Balkanu i u BiH.

Operacija Milanović

Informacije su, rekosmo, sačinjene u januaru ove godine i prema njima, Zoran Milanović je, u koordinaciji za Rusima, dobio zadatke: ” da pokuša preuzeti desnicu u Republici Hrvatskoj, preuzme braniteljske udruge, prėko odlikovanja časnika iz HV-a i HVO, da uspostavi suradnju sa udrugom, Hrvatski generalski zbor, da se aktivira na zaštiti prava Hrvata u BiH, da raditi na povezivanju vrha Republike Srpske sa vlastima RH, da Milorada Dodika proglašava konstruktivnim političkim partnerom, da ojačava osovinu Dodik-Čović, da propagirati ugroženost Hrvata, ali i Srba u BiH od rastućeg bošnjačakog nacionalizma i dominacije Bošnjaka, da inzistira na tome da se u EU i NATO informiraju o radikalnom islamu koji dominira u BiH, da dovede Vladu RH i Andreja Plenkovića u poziciju da brani postupke osovine Ddik-Čović, da bude brana sankcioniranju istih u EU institucijama”.

Da je Milanović počeo sa ispunjavanjem ovih zadataka vidljivo je već odavno. Dokumenti su, rekosmo, nastali krajem januara i u njima je navedeno da je Milanović dobio zadatak da uspostavi saradnju sa hrvatskim generalskim zborom. Na web stranici Predsjednika RH, 22. februara ove godine je navedeno da je “predsjednik Zoran Milanović razgovarao s novim vodstvom Hrvatskog generalskog zbora, udruge koja okuplja umirovljene generale i brigadire Hrvatske vojske iz Domovinskog rata”.

“Na sastanku su bili Marinko Krešić, novi predsjednik Hrvatskog generalskog zbora izabran na sjednici Izborne skupštine održane 22. siječnja 2022., zamjenik predsjednika Ljubo Ćesić i dvojica potpredsjednika, Mladen Kruljac i Frane Tomičić”, objavljeno je iz Ureda predsjednika RH.

Jedan od zadataka koji je Zoran Milanović dobio od svojih ruskih partnera je i “proglašavanje Milorada Dodika konstruktivnim političarem”.

“Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je hrvatski partner u Bosni i Hercegovini, a problem preglasavanja Hrvata od brojnijih Bošnjaka ne može se riješiti bez bh. Srba” kazao je 17. januara ove godine Zoran Milanović.

Ali ne otkrivaju samo Milanovićeve izjave o Bosni i Hercegovini i Miloradu Dodiku “koordinaciju hrvatskog predsjednika” sa ruskim diplomatama. I sam hrvatski premijer Andrej Plenković je, 26. aprila ove godine kazao da je “Zoran Milanović postao proruski igrač”.

Odlukovanje ruskog ambasadora

Bio je 14. septembar 2020. godine kada je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u sjedištu ruske ambasade u Zagrebu tadašnjem ruskom ambasadoru AS Azimovu uručio Orden kneza Branimira sa ovratnom vrpcom Republike Hrvatske “za veliki doprinos razvoju “rusko-hrvatskih odnosa”.

Od tada hrvatski predsjednik Zoran Milanović postaje zvijezda ruskih medija. U oktobru 2020. godine na portalu ruske Federalna informativna agencije Regnum.ru, prenesene su Milanovićeve izjave usmjerene protiv SAD-a i NATO-a, a u kojima veliča ulogu Ruske Federacije. U pitanju su izjave predsjednik RH o “Inicijativi tri mora”, neformalne politička platforma inicijative zemalja istočne i srednje Evrope, država članica EU, koje se prostiru na obalama tri mora – Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Inicijativa tri mora je uspostavljena kako bi se smanjio ruski energetski uticaj na države EU.

Milanović o “Inicijativi tri mora”: Ne želim izolaciju Rusije

“Inicijativa tri mora je kontraproduktivna i potencijalno štetna za Hrvatsku zbog mogućeg pogoršanja odnosa s Berlinom i Moskvom”, izjavio je 19. oktobra hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a prenijeli svi ruski portali.

On je podsjetio da je ovu inicijativu iznijela administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame. Prema Milanovićevim riječima, koje prenose ruski mediji, cilj Washingtona je bio da državama nametne tečni plin iz Sjedinjenih Država i izoluje Rusiju.

“Tako da neću učestvovati u izolaciji Rusije, smatram da je to glupo i štetno za Hrvatsku. Razumijemo da je to cilj i trenutne američke administracije”, rekao je Milanović.

Neposredno prije ruske agresije na Ukrajinu, u januaru 2022. godine, hrvatski predsjednik Zoran Milanović je krenuo u obračun sa hrvatskim premijerom Plenovićem.

“Plenković se ponaša kao ukrajinski agent, a ja kao hrvatski predsjednik. To je ogromna razlika. Dakle, ja nisam slizan s Rusima. Ja tamo nikada nisam bio službeno. Ja nisam nikad popio kavu s ruskim ambasadorom”, ispalio je Milanović, zaboravljajući da je upravo on odlikovao ruskog ambasadora Ordenom Kneza Branimira.

I ova izjava završila je na portalima svh ruskih medija, koji su počeli sve više pažnje poklanjati proruskim stavovima predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Posljednje izjave Zorana Milanovića o eventualnom članstvu Finske i Švedske u NATO-u također su izazvale veliku pažnju u Rusiji. Ovo je tekst ruskih RIA Novosti.

“Hrvatski predsjednik Zoran Milanović usprotivio se članstvu Finske i Švedske u NATO, prije rješavanja pitanja na Balkanu. „Uvući Finsku u ovo, koja je 50 kilometara od Sankt Peterburga, mislim da je to opasno nadrilekarstvo“, zaključio je Milanović”, objavila je RIA, a prenijeli svi drugi portali.

No, prije nego je postalo i više nego očito da je Milanović proruski političar, treba podsjetiti na neke crtice iz njegove političke karijere i vezama sa ruskim bizismenima iz energetskog sektora koji se danas nalaze na crnim listama širom svijeta.

Istraga.ba je još u oktobru 2020. godine objavila tekst pod naslovom – “Predsjednik Hrvatske i veze s Rusijom: Plinske bombe Zorana Milanovića”. U nastavku podsjećamo na nekoliko navoda iz tog teksta.

Igor Sečin, Željko Runje i Zoran Milanović – decenija veze

Te 2013. godine zvučalo je samo kao obična vijest. Hrvatski premijer Zoran Milanović primio je u Banskim dvorima predstavnike ruske kompanije Rosneft Oil. Delegaciju je predvodio moćni Putinov oligarh Igor Sečin.

„Razgovarali su o mogućnosti suradnje u poslovima istraživanja, prerade, skladištenja i transporta nafte i plina, kao i mogućnost suradnje na području elektroenergetike“, saopćeno je tada iz kabineta Zorana Milanovića.

Premijer Milanović, navedeno je u saopćenju, iskazao je interes i „naglasio otvorenost Hrvatske prema svim ulagačima koji imaju znanja i sredstava, te da su dobrodošli na hrvatsko tržište”.

„U razgovoru su sudjelovali predsjednik Rosneft Oil Company Igor Sečin, prvi potpredsjednik Eduard Khudaynatov i potpredsjednik te kompanije Željko Runje“, objavili su Banski dvori.

Sastanku je, u ime hrvatske delegacije, osim Zorana Milanovića prisustvovao tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Vođa ruske delegacije Igor Ivanovič Sečin ruski je oligarh kojeg godinama smatraju jednim od najbližih saveznika Vladimira Putina. On je na čelu državne kompanije Rosnjeft koja je, uz Gazprom, jedna od najbitnijih naftnih kompanija iz Rusije, iza kojih stoji službena Moskva.

Sečinov potpredsjednik, Željko Runje, hrvatski je državljanin, rođen u Splitu, koji godinama živi i radi u Rusiji. Mediji u Hrvatskoj su ga označili kao najviše pozicioniranog Hrvata u naftnom biznisu. Hrvatski Nacional je u januaru 2020. godine objavio kako je Runje upravo ključni čovjek Milanovićeve kampanje, jer Rosnjeft, preko njega, želi preuzeti INA-u od mađarskog MOL-a.

Od 24. marta marta ove godine, hrvatski biznismen Željko Runje nalazi se na listi sankcionisanih osoba Velike Britanije. Runje je prvi Hrvat koji se našao pod sankcijama zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Izvor: istraga.ba