UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Politika

Snažne poruke iz Bundestaga o BiH: Moramo se probuditi i rasporediti vojne trupe. S nacionalistima nema pregovora

Podijeli

U njemačkom Bundestagu danas je održana rasprava o Bosni i Hercegovinu povodom 6. aprila odnosno početka agresije na našu državu.

Prva ja govorila Anna Luhrman iz Ministarstva vanjskih poslova. Ona je kazala da slike koje dolaze iz ukrajinske Buče bude sjećanja na Srebrenicu.

Kazala je da nakon rata i genocida u BiH ponovo nacionalisti vode riječ.

Anna Luhrmann

“NSRS je pokrenula konkretne korake kako bi se odcijepila od države. To je napad na Bosnu i Hercegovinu i na cijelu Evropu. Mi smo reagirali, obustavili smo finansiranje bilateralnih projekata. Mislimo da se trebaju uvesti i sankcije, prije svega za Milorada Dodika. Trenutno razmatramo opcije da naši vojnici učestvuju u EUFOR-ovoj misiji u BiH.

Važno je da pokažemo da smo prisutni. Potrebna je i naša podrška Christianu Schmidtu i da snažno podržimo put BiH u EU”, rekla je Luhrmann.

Istakla je da iako izborna reforma ne uspije, izbori moraju biti održani onako kako to trenuti zakon propisuje.

“Pomjeranjem ili bojkotom ništa se ne bi dobilo”, zaključila je ona.

Michael Roth, poslanik SPD-a, na početku rasprave kazao je kako se o budućnosti Evrope u narednim danima u sedmicama i mjesecima neće odlučivati u Štokholmu, Berlinu, Parizu, nego u Mariupolju, Buči…

“Ako Rusija ovaj grozni rat dobije, onda prijete dodatni, novi vojni konflikti, u Gruziji, Moldaviji, a proširit će se sve do Zapadnog Balkana gdje u ovim trenucima svjedočimo težnjama ka secesionizmu u Bosni i Hercegovini, a koju aktivno, potpuno nemoralno i potpuno hladnokrvo i brutalno podržava Putin”, poručio je Roth.

Dodao je kako mir i sigurnost u cijeloj Evropi, “pa i nas u Njemačkoj je jedino moguća ako Ukrajina ostane slobodna i suverena država”.

Peter Beyer (CDU/CSU) je kazao da je nacistička Njemačka napala BiH 1941. godine i da su tad počinjeni strašni zločini. Decenijama poslije zločini su ponovljeni.

“Milora Dodik provodi secesionističku politiku i za to ima podršku Moskve. Čuli smo izjave ambasadora Rusije koji kaže da se neće miješati ako BiH uđe u NATO, ali da će Moskva reagirati. To je jasna prijetnja. 2016. godine je BiH uputila zahtjev za kandidatski status i ništa se puno od tada nije desilo. To je loše za BiH, ali i za EU. Jer mnogo je sila koje svoje interese traže tu. Mi moramo dati ubrzanu evropsku perspektivu za BiH i zemlje Zapadnog Balkana”, rekao je Beyer.

Ministrica privredne saradnje i razvoja Svenja Schulze istakla je u Bundestagu da su u BiH počinjeni najstrašniji zločini nakon Drugog svjetskog rata.

Svenja Schulze

“I sad, 30 godina nakon rata, Parlament RS želi napraviti svoje institucije. To podrazumjeva sve insituticije koje su na državne. Gledam to sa zabrinutošću. S obzirom na dešavanja u Ukrajini, to bi moglo izazvati lančanu reakciju. Šta to znači za našu saradnju? Mi mislimo da ćemo obustaviti sve projekte tačnije četiri projekta vrijedna 100 miliona eura za RS. Sve dok se ne povuku spornu zakoni koji imaju cilj oduzimanje nadležnosti od države. BiH moramo podržavati da ojačamo institucije države”, rekla je Schulze.

Zastupnik Jens Beeck je istakao da Njemačka ne treba podržavati separatiste u BiH odnosno da mu je drago da njemačka Vlada nije najsela na na priču Dodika da ne radi na separatizmu, ali da paralelno pravi institucije RS kojima otima nadležnosti države.

Boris Mijatović (Zeleni) kazao je da kada pomisli na rat u BiH prvo pomisli na Sarajevo.

Boris Mijatović

“To je grad koji je četiri godine bio pod granatama. Moj otac je govorio da je to najljepši balkanski grad. Olimpijski grad, nakon tog svjetskog događaja, grad je zatvoren i više od 10.000 ljudi je ubijeno na ulicama grada”, rekao je Mijatović.

On je dalje kazao da rat nikad ne dolazi iznenada.

“On se šulja. On ne dolazi sam od sebe. On se prikriva i šulja i onda eksplodira. Ne smijemo to ponovo dozvoliti. Moramo pomoći civilnom društvu, moramo jačati taj sektor, da možemo reći da smo učinili sve za mir”, rekao je Mijatović.

Thomas Erndl (CDU/CSU) je kazao da situacija s Miloradom Dodikom može izmaći kontroli i da Njemačka mora sve uraditi.

“Dobro je da je Njemačka preuzela odgovornost s imenovanjem visokog predstavnika Christiana Schmidta”.

Josip Juratović (SDP) kazao je da nacionalisti, za razliku od demokrata, društvo po pravilo vode u rat.

“Nakon krvavog kola ratnih zločina uspostavljen je dejtonski mir, ali nacionalisti idalje vladaju. Demokratija umjesto stabilokratije mora biti naša deviza. Moramo pomoći demokratske snage u BiH koje pokušavaju napraviti jake i demokratske institucije. Ne smije biti pregovora s nacionalistima o demokratiskim temeljima i pravima. Samo demokrate mogu BiH dovesti u EU”, rekao je Juratović.

Philip Kramer (Zeleni) je rekao da seperatizam RS ne smije biti podcijenjivan.

“Posebno kada vidimo dešavanja u Ukrajini. Zato je važno da se Bundewehr uključi u Althea misiju EUFOR-a u BiH”, rekao je on.

Možda i najemotivnih govor u Bundestagu održala je zastupnici Jasmina Hostert. Sarajka koja je kao curica ostala bez ruke, te je iz opkoljenog grada prebačena u Njemačku i danas je članica parlamenta ove države.

Ona je s govornice uputila pozdrav i na bosanskom jeziku.

Jasmina Hostert

“6. je april 1992. i ja sam u kući s ocem i nanom. Taj dan počinje strašan rat u mom gradu i državi. Prije 30 godina Sarajevo je opkoljeno i sa devet godina sam izgubila ruku od granate. Izgubila sam dom i djetinjstvo. Zato je za mene ovo trenutak važan da mogu govoriti s ove pozicije. Želim vam poslati poruku da je važno da zadržimo stabilnost i mir u BiH. Sad moramo tamo gledati, ne kad opet bude kasno. Rat u Ukrajini pokazuje kako sve brzo može krenuti. Slike koje vidim podsjećaju me na moje djetinstvo, skrivanje u podrumima i nedostatak vode i hrane”, rekla je Hostert.

Rekla je da Njemačka podržava demokrate u BiH a suprodstavlja se onima koji pod pitanje stavljaju intergritet i suverenitet BiH

“Posmatramo ih i spremni smo upotrijebiti sankcije. BiH treba perspektivu EU. Moramo poslati jasan signal. BiH i cijeli region treba biti u EU. Sjećam se svojih doživljaja i danas vidim kako se Mairupolj opkoljava, kako se ubijaju djeca i odrasli. Ljudi se uništavaju u Buči kao nekad u Srebrenici i Prijedoru. Moramo sve učiniti, ne želim da više ikad ijedno dijete izgubi svoju ruku, kuću ili domovinu. Zato Njemačka i EU moraju čvrsto stati i djelovati, ali i Bosanci moraju djelvoati. Nemojte da vas nacionalisti dijele na Bošnjake, Hrvate i Srbe. Birajte progresivne partije koje vas ujedinjuju. Računajte na nas”, rekla je Hostert.

Michael Brand (CDU/CSU) kazao je da je nedopustivo da da je Evropa toliko slaba da ruski ambasador može prijetiti državama Balkana ukoliko se opredijele za Zapad.

“To je nedopustivo. Hoćemo li čekati da Putin preko svojih proksi vladara kakav je Vučić ubaci žišku koja će sve zapaliti? Moramo biti jači i djelovati više. Niko se ne smije oslanjati na stare recepte nakon Ukrajine. Moramo se razbuditi ranije. Moramo slušati one u BiH koji žele građansku i demokratski državu, a ne nacionaliste koji su na vezi sa Rusima. Ako djelujemo sad, to bi bilo prvi put da budemo na vrijeme tamo gdje treba”, rekao je Brand.

Adis Ahmetović, koji je i specijalni izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan, rekao je da je više od 2 miliona ljudi protjerano toko rata u BiH.

Adis Ahmetović

“Bio je to rat protiv evropskih vrijednosti. Kao izbjeglici dozvolite mi da kažem da su prije 30 godina moji roditelji pobjegli iz Kotor Varoši. Izgubli smo djeda koji je tek 2015. pronađan u masovnoj grobnici. I ja sad imam priliku da ovdje govorim. Slike iz Buče su nas šokirale, mnogi govore o novoj Srebrenici. I zato se moramo zapitati kakvog utjecaja taj rat može imati na BiH. Čuli smo prijetnju ruskog ambasadora. To je novi pokušaj destabilizacije BiH ali i Evrope”, rekao je Ahmetović.

Rekao je da Njemačka mora imati jasan plan.

“Moramo imati konkretan plan za mir i demokratiju. Prvo moramo biti pristuniji, moramo pregovarati samo s onima koji vjeruju u demokratiju i EU, moramo jačati visokog predstavnika Schmidta da sankcionira i drži podalje od moći one koji uvode nemir. I na kraju, moramo im dati jasnu EU perspektivu”, rekao je Ahmetović.

Izvor: raport.ba