UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Vijesti

Šta otkriva jedan od “non-papera”: Vučić već dao zeleno svjetlo planu cijepanja BiH

Podijeli

Iako predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da nije upoznat sa non-paperom koji je već danima glavna tema u Bosni i Hercegovini i regionu, sadržaj tog dokumenta, kojeg je objavio slovenački portal Necenzurirano.si, upućuje na drugačiji zaključak.

  • Ja nisam vidio nikakvu inicijativu i nisam spreman da nešto kritikujem ili hvalim. Ja pojma nemam o čemu se tu radi. Ne znamo da li nešto postoji ili ne postoji – kazao je Vućić danas u prisustvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Radi se o, podsjetit ćemo, dokumentu kojeg je, navodno, premijer Slovenije Janez Janša dostavio predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu. Iako je ta informacija najprije potvrđena iz Michelovog kabineta, kasnije je, nakon snažnih reakcija javnosti, ona opovrgnuta.

U tom se dokumentu ističe kako je uslijed postojećeg stanja mogućnost pristupanja BiH u Evropsku uniju (EU) u potpunosti isključena. Kako bi se ta situacija promijenila, autori predlažu nekoliko rješenja, poput pridruživanja većeg dijela bosanskohercegovačkog entiteta RS Republici Srbiji. Time bi se, smatraju, u značajnoj mjeri riješilo “srpsko nacionalno pitanje”.

  • U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije – ističe se u dokumentu.

U njegovom nastavku se dodaje da se o ovom planu već razgovara sa donosiocima odluka u regionu i međunarodnoj zajednici. Nedvosmislena konstatacija da bi Srbija pristala na ujedinjenje Kosova i Albanije u zamjenu za entitet RS još nedvosmislenije upućuje na zaključak da su “donosioci odluka” u Srbiji bili upoznati sa ovim planom, te da su dali svoj pristanak na pokušaj njegove realizacije. Donosioc odluka u Srbiji je – Aleksandar Vučić.

Upravo u kontekstu “komunikacijskog programa” predviđenog non-paperom, na osnovu kojeg bi se plan predstavio javnosti i učinio prihvatljivim, mogu se posmatrati i Vučićeva “vakcina-diplomatija”, te Dodikovo agresivno zastupanje teze o mogućnosti “mirnog razlaza”. Ovim non-paperom, za kojeg je predviđeno da postane zvanični dokument EU-a ukoliko dobije podršku najvažnijih faktora na međunarodnom polju, predviđeno je i rješavanje “hrvatskog nacionalnog pitanja” nauštrb BiH i to pridruživanjem kantona sa većinskim hrvatskim stanovništvom Republici Hrvatskoj ili osiguravanjem specijalnog statusa “hrvatskim dijelovima BiH”, koristeći model Južnog Tirola. Drugim riječima, predlaže se ili cijepanje dijelova BiH i njihovo pridruživanje Hrvatskoj ili formiranje još jednog entiteta.

Planovi sličnog karaktera već su stavljani na pregovaračke stolove uoči i tokom agresije na BiH i svi su dobili odbijenicu od predstavnika tadašnje Republike BiH. Ta činjenica može poslužiti kao vrlo čvrsta pretpostavka reakcije sadašnjih političkih predstavnika probosanskih snaga na slične ponude u mnogo povoljnijim okolnostima nego što su bile one iz 90-ih godina.

Uprkos postojanju konkretnih parametara na osnovu kojih je moguće povlačiti paralele između sadašnje situacije i okolnosti sa početka 90-ih godina prošlog stoljeća, i danas su, baš kao i u proljeće ’92. kada su se u Sarajevu organizovali protesti i koncerti za mir u dosegu artiljerijskih cijevi već ukopanih na okolna uzvišenja, prisutni glasni pokušaji relativiziranja opasnih namjera prenesenih na non-paper, poput tvrdnji da se radi o pokušaju skretanja pažnje sa akutnih problema kao što je (ne)nabavka vakcina.

Relativiziranje ili negiranje vidljivih opasnih tendencija koje se razvijaju u našem regionu i među radikalnim političkim krugovima u EU, uglavnom povezanih poslovnim, političkim i drugim interesima, predstavlja u najmanju ruku saučesništvo u takvim retrogradnim procesima.

Da su u BiH prisutne takve snage, ne računajući one koje trenutno personificiraju Milorad Dodik i Dragan Čović, evidentno je na osnovu izostanka reakcija na prijetnje po suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a naročito na osnovu propagiranja teze prema kojoj je upozoravanje na prijetnje zapravo pokušaj skretanja pažnje sa aktuelnih lokalnih tema.

Izvor: faktor.ba