UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Svijet

SVIJET JE NA IVICI VELIKOG RATA: Kreće li Moskva u završni obračun s Ukrajinom? Na granici je 40.000 ruskih vojnika, a pozadina svega je…

Podijeli

U telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Joe Biden je pozvao Rusiju na deeskalaciju napetosti s Ukrajinom i predložio sastanak dvojice čelnika usljed sve veće zabrinutosti zbog nakupljanja ruske vojske na ukrajinskoj granici.

Američki predsjednik naglasio je nepokolebljivu predanost Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine te je izrazio zabrinutost zbog nagomilavanja ruske vojske, objavila je Bijela kuća.

“Predsjednik Biden potvrdio je da mu je cilj izgraditi stabilne odnose s Rusijom, u skladu s američkim interesima, te je predložio sastanak na vrhu u trećoj zemlji u narednim mjesecima kako bi se razgovaralo o nizu pitanja s kojima se suočavaju Sjedinjene Države i Rusija.”

Situacija u nemirnoj istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, gdje se vladine snage bore protiv proruskih jedinica, pogoršala se u posljednjih nekoliko sedmica. Ruski mediji obavještavaju da su regionalne vlasti Donjecka i Luganska izvijestile o eskalaciji napada granatiranjem, bombaškim i snajperskim napadima ukrajinskih jedinica. Ukrajinske vlasti, s druge strane, optužile su Kremlj za gomilanje ruskih snaga, piše “Jutarnji list”.

U međuvremenu, SAD je optužio Rusiju za navodno poticanje napetosti u regiji te prijeti da će odgovoriti na rusku ”agresiju”. Rusija je u utorak upozorila Sjedinjene Države da američki ratni brodovi izbjegavaju Krim “za vlastito dobro”, a druge zemlje upozorila je da ne snabdijevaju Ukrajinu oružjem. Dva američka ratna broda trebala bi ove sedmice stići u Crno more zbog eskalacije sukoba na istoku Ukrajine.

Zabrinjavajući ruski potezi
Od sredine marta, iz Ukrajine stižu brojna upozorenja zapadnim vladama da Rusija postavlja trupe na Krimu, koji je pripojila 2014. godine, te u zoni sukoba na istoku zemlje. Od Kijeva do Washingtona, diplomati, obavještajni dužnosnici i vojni stručnjaci trude se raspoznati značenje ruskog gomilanja vojnih trupa i eskalirajuće retorike. Je li to pokazivanje sile? Znak neposredne invazije? Ili test za Ukrajinu i njezine saveznike? Ruske namjere nisu jasne.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina, rekao je da je premještanje trupa preko ruske teritorije “unutrašnja stvar”. Neke trupe, uključujući jedinice na Krimu, bile su na vježbama, rekao je. No, Peskov je, također, rekao Ukrajini da ”prestane sa provokacijama”. U nedjeljnom intervjuu za televiziju Russia-1, glasnogovornik je rekao da Kremlj “ne ide prema ratu s Ukrajinom”.

”Naravno, niko ne planira krenuti u rat i niko ne prihvata mogućnost takvog rata”, rekao je.

Ukrajinski obavještajni izvori rekli su za BBC da dodatne snage čine 16 taktičkih grupa bataljona, što bi bilo do 14.000 vojnika. Ukupno, prema ukrajinskom predsjedništvu, Rusija sada ima oko 40.000 vojnika na istočnoj granici i oko 40.000 na Krimu. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu optužio je 13. aprila NATO za ”prijetnje”, a Rusija je odgovorila tako što je na zapadne granice poslala dvije vojske i tri formacije zračno-desantnih trupa kako bi izveli vježbe.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je nove ruske pokrete ”najvećim okupljanjem ruskih trupa od ilegalne aneksije Krima”. Poteze Rusije nazvao je ”duboko zabrinjavajućim”. Ukrajina, NATO i zapadne vlade dugo vremena optužuju Rusiju za raspoređivanje naoružanja i vojnih jedinica na istoku Rusije.

Zašto NATO podržava Ukrajinu?
Ukrajina formalno nije članica NATO-a, ali pakt ima bliske odnose s Ukrajinom, koja dobiva zapadno oružje, uključujući američke protutenkovske rakete Javelin. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba je u govoru u sjedištu NATO-a u Bruxellesu rekao da Rusija “otvoreno prijeti Ukrajini ratom i uništenjem državnosti”. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenskij smatra da ”Rusija želi da Zapad bude u strahu od ruske snage i moći”.

Kremlj nastavlja negirati poteze i sve tamošnje ruske trupe naziva ”dobrovoljcima”, dok neki analitičari smatraju da se ovdje ne radi o ruskoj invaziji, jer bi se, u protivnom, Rusija infiltrirala na teritoriju uz pomoć ”malih zelenih čovječuljaka” – kako se popularno nazivaju ruski naoružani vojnici u maskirnim uniformama bez oznaka, koji su sudjelovali u aneksiji Krima.

Oružani sukob na istoku Ukrajine izbio je 2014. godine, nedugo nakon državnog udara kada su prozapadne snage u Kijevu istjerale s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Istovremeno, stanovnici regije Donbas odbili su se podložiti novim vlastima.

U gradovima na istoku Ukrajine separatisti su proglasili “Narodnu republiku” i neprestano teže za više autonomije i priključenjem Rusiji. Vlada u Kijevu to želi spriječiti. Zona sukoba, poznata kao Donbas, uglavnom govori ruski jezik i sada mnogi njezini stanovnici imaju ruske pasoše. U dijelovima istočne Ukrajine Rusija već vodi ‘hibridni rat’ – širi svoju ‘meku moć’ i propagandu. Predsjednik Putin rekao je da će Rusija braniti ruske građane u inozemstvu ako se utvrdi da su u opasnosti.

Velike su se borbe odvijale 2014. godine, a tada je došlo i do razmjene zarobljenika. U sukobu je do sada poginulo oko 14.000 ljudi. Ukrajina tvrdi da je do sada u 2021. godini u Donbasu poginulo 26 njezinih vojnika u usporedbi sa 50 u cijeloj 2020. Separatisti tvrde da je ove godine umrlo više od 20 njihovih vojnika.

Postoji nekoliko faktora koji zaoštravaju trenutne odnose. U fenruaru je Zelenskij uveo sankcije Viktoru Medvedčuku, moćnom ukrajinskom oligarhu i prijatelju predsjednika Putina. Ukrajina je, također, zabranila emitiranje tri proruske TV stanice. Mirovni sporazum iz Minska o ”sveobuhvatnom primirju”, dogovoren 2015., još nije ispunjen. Tim sporazumom je predviđeno da Ukrajina može povratiti kontrolu nad svojom granicom s Rusijom u regijama koje drže separatisti nakon što im se odobri samouprava i održe lokalni izbori. No, dogovori o neovisnom nadziranju izbora u regiji još nisu postignuti, a još se nije prestalo ni pucati.

Što se tiče Rusije, Putinu se suočava s parlamentarnim izborima u septembru i kontinuiranom masovnom podrškom Alekseju Navaljnom, najjačem Putinovom kritičaru, koji se trenutno nalazi u zatvoru. Putin bi zbog toga što je stao u odbranu ruskih građana u pobunjenom dijelu Ukrajine mogao pridobiti neke birače.

Što se tiče odnosa sa SAD-om, nagađa se da Putin raspoređivanjem snaga želi testirati američkog predsjednika Bidena, koji je zauzeo oštriji stav prema Rusiji nego što je to imao njegov prethodnik Donald Trump.

Ono što je sigurno je to da je neprijateljstvo Kijeva i Moskve veće od teritorijalnih aspiracija. Krim će zauvijek ostati Putinov, jer ima geostrateški značaj za Rusiju. A istočna Ukrajina će i dalje biti teritorija i poligon za vježbanje, na kojoj se Rusija nadmeće sa Zapadom.

Izvor: SB