UČITAVANJE

Upiši za pretragu

Svijet

ZA ERDOGANA JE IZRAEL „TEORIRSTIČKA DRŽAVA“: Želi postati lider muslimana, a Turska je trenutno izolirana na cijelom Bliskom Istoku

Podijeli

Usprkos tome što sukob na Bliskom istoku ne jenjava, Erdogan dolijeva ulje na vatru. Cilj mu je inscenirati se kao vodeća figura u islamskom svijetu i steći simpatije na unutarnjopolitičkom području.

Dok mnogi predsjednici država i šefovi vlada, s obzirom na eskalaciju sukoba u Izraelu, što je moguće više diplomatski pozivaju obje strane na deeskalaciju, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zauzeo je jasan stav: kao što je to u posljednje vrijeme često bio slučaj, turski predsjednik Izrael označava kao „nemoralnu” i “terorističku državu”. Svakog dana slijede dalje optužbe protiv izraelske države i njenih saveznika: Erdogan se sada okomio na Austriju, jer su se u Beču na vladinim zgradama vijorile izraelske zastave. “Proklinjem austrijsku državu”, rekao je Erdogan.

To da turski predsjednik simpatizira drugu stranu u sukobu, radikalnu islamsku terorističku organizaciju Hamas i s njom održava bliske kontakte, nije ništa novo. Ipak, u turskoj javnosti se u posljednje vrijeme činilo da Ankara kreće kursem približavanja Izraelu. Uprkos brojnim retoričkim stranputicama koje sebi Erdogan redovno priušti kada je u pitanju Izrael, u skorije vrijeme su se opet češće održavali diplomatski razgovori ovih dviju zemalja. Trgovina je također pojačana – tijekom posljednjih godina u kontinuiranom je porastu izvoz u Izrael.
I Sinan Ülgen, šef Centra za ekonomske i vanjskopolitičke studije (EDAM) u Istanbulu, kaže da su bili jasni znakovi pomirenja u posljednje vrijeme. Ankara je, ističe, nedavno pokušala normalizirati odnose s Izraelom. “Eskalacija i tenzije u istočnom Jeruzalemu za Tursku stoga nisu mogle doći u gore vrijeme,” ocjenjuje Ülgen.

Mnogi promatrači, uključujući i Ülgena, čak smatraju da je Ankara pokušala preuzeti posredničku ulogu između Izraela i Palestinaca. Redovno su održavani razgovori, ne samo s Knesetom, već i s palestinskim rukovodstvom. Tako su se primjerice u rujnu 2020. sastali predstavnici dvije vodeće palestinske organizacije Fataha i Hamasa – uz posredovanje turske vlade – kako bi riješili petnaestogodišnji spor između dviju organizacija.

Ankara želi vodeću ulogu u islamskom svijetu

“Aktivno posredovanje između Hamasa i Izraela i uspostavljanje dijaloga bila bi inicijativa s vrlo velikom dodatnom vrijednošću za Tursku,” zaključuje Ülgen. Ali sada, kada je Erdogan pokrenuo antiizraelsku kampanju, smatra on, teško je nastaviti ovaj proces. “U ovom okruženju, u kojem su napetosti na najvišem nivou, čini se nemogućim započeti nove mirovne pregovore između Izraela i Palestinaca”, kaže Oytun Orhan iz Centra za bliskoistočne studije. „Trenutno, u situaciji aktuelnih napetosti, jednostavno nije moguće zauzeti neutralnu poziciju”.

U ovom trenutku Ankara ne može biti udaljenija od uloge posrednika. Čini se da turska vlada ima za cilj potpuno drugačiju ulogu: ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu se u jednom govoru obratio Organizaciji za islamsku suradnju (OIC), u kojoj je 56 muslimanskih zemalja, i podcrtao funkciju uzorne uloge Turske. “Islamska zajednica (Umma) od nas očekuje vodstvo”, rekao je on. Pri tome se mislilo na konzekventnu akciju protiv izraelske vlade koja, prema riječima turskog ministra vanjskih poslova, pospješuje “etničko, vjersko i kulturno čišćenje”.

Turskog analitičara za vanjsku politiku Aydina Sezera ne iznenađuje što islamska konzervativna vladajuća stranka AKP radije dosipa ulje na vatru. Erdogan se uvijek, pojašnjava on, trudi da udovolji islamskoj bazi vlastite stranke. “Vlada je (u ovom sukobu) morala reagirati ovako – uglavnom iz unutrašnjopolitičkih razloga.” Normalizacija odnosa s Izraelom nije dobro prihvaćena u bazi AKP-a, kaže Sezen.

Ankara: vanjskopolitički izolirana

Turski predsjednik, kako bi mobilizirao svoje glavno biračko tijelo, često pribjegava vjerskoj ili nacionalističkoj retorici. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da su Erdogan i njegova AKP u posljednje vrijeme izgubili mnogo od svoje popularnosti koju su uživali među stanovništvom. Predstavnici opozicije i kritičari optužuju ga da oštrom retorikom i polarizacijom odvraća pažnju od problema, poput neuspjeha u upravljanju korona-krizom, kao i već dugo prisutne ekonomske krize.
Čak i ako islamistička retorika turske vlade dobro prolazi kod stalnih birača AKP-a, postavlja se pitanje želi li islamski svijet tursko vodstvo. Bilateralni odnosi nisu teški samo s Izraelom – Turska je trenutno izolirana na cijelom prostoru Bliskog Istoka. I arapske zemlje, poput Egipta i Saudijske Arabije, također su se okrenule od Ankare.

Izvor: (TBT, DW)